Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da zbog uvođenja jedinstvenog tržišta rada 1. mart za region predstavlja revoluciju.
– Prednosti slobodnog kretanja radnika u regionu, bez bilo kakvih administrativnih barijera, su višestruke, počev od mogućnosti obavljanja sezonskih poslova, preko smanjenja deficitarnih zanimanja i jačanja poverenja investitora do rasta ključnih sektora privrede – naveo je Čadež.
Gdje tu BiH
Očekivanja su da će slobodan pristup tržištu rada od oko 11 miliona stanovnika spriječiti dalji odliv mozgova i mladih iz regiona nudeći mogućnosti za zapošljavanje, ali i odgovoriti na sve veće zahtjeve za kvalitetnim kadrovima, kako lokalnih, tako i međunarodnih kompanija koje posluju u regionu.
“Otvoreni Balkan”, odnosno prvobitno nazvan “mali Šengen”, inicijativa je za regionalnu saradnju zapadnog Balkana, a da bi zaživjela u potpunosti, potrebno je da se priključe BiH i Crna Gora.
BiH je već prokockala niz šansi za približavanje “Otvorenom Balkanu” jer bošnjački političari, uprkos insistiranju privrednika oba entiteta i političara iz Srpske, godinama ne pristaju na tu inicijativu.
Zbog takvih stavova komšija s druge strane međuentitetske linije ekonomija u BiH, prema riječima predsjednika Područne privredne komore Banjaluka Gorana Račića, trpi ogromnu štetu.
Nedostaje radnika, velike su gužve na granici…
– Zbog nerazumijevanja ekonomskih prilika i neshvatanja budućnosti ovih prostora, negativan stav politike sve nas, nažalost, udaljava od napretka i razvoja. Moramo nastaviti vršiti pritisak na politiku, posebno na one koji odbijaju regionalne integracije, da im argumentovano dokažemo koji su sve benefiti pristupanja “Otvorenom Balkanu” – rekao je Račić za “Glas”.
Naglasio je da su privrednici u BiH, upravo zbog tih benefita koji im klize iz ruku, u podređenom položaju u odnosu na kolege iz regije.
– BiH ima ozbiljnih problema sa radnom snagom, kao i vozačima koji više ne žele da čekaju na granicama.
Odlaze u Evropu, gdje imaju civilizovane uslove rada, a ne da cijeli vikend budu u kamionu, na granici.
U BiH trenutno imamo skuplje određene prehrambene proizvode jer nam kamioni iz Beograda putuju dva, tri dana i sve se to na kraju ukalkuliše u krajnju cijenu koju plaća potrošač.
Prevoz robe može imati udio u cijeni pet, deset odsto, ali može i dva procenta ako se obavi na vrijeme.
Brži protok robe i manje procedure na granici naša su ogromna potreba – naveo je Račić.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac kaže za “Glas” da se institucije Republike Srpske od početka zalažu za “Otvoreni Balkan” cijeneći da je značajno umanjiti troškove realnog sektora i izvoznika koji posluju u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
– Nažalost, ne postoji politička spremnost FBiH da se takva odluka donese niti na Savjetu ministara niti u Predsjedništvu BiH.
Sarajevo ne želi da bude dio Vučićevog projekta
Kao resorni ministar više puta sam imao razgovore sa kolegama iz regije, okupljao predstavnike komora u BiH i na svim tim sastancima je zaključeno da bi bilo dobro biti član regionalne inicijative, jer donosi pojeftinjenje spoljnotrgovinskog prometa, što potvrđuju bilansi.
Poslovna zajednica Srpske i FBiH talac je predrasuda političkih struktura drugog entiteta – ocijenio je Košarac.
Istakao je da bošnjački političari ideju o pristupanju zajednici osporavaju bez argumenata, uz izgovor da je to napuštanje puta koji vodi ka Evropskoj uniji.
– To nije ni napuštanje Berlinskog procesa, niti CEFTA, to je nadogradnja dogovora nekoliko zemlja, ali očigledno je da su političari iz FBiH dominantno opterećeni onim što im kažu evropski predstavnici.
Uviđam da tu postoji i neka vrsta mentalne predrasude jer je pokretač inicijative predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i što smo mi iz Republike Srpske to prihvatili – kazao je Košarac.
Republika Srpska želi u Otvoreni Balkan
Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić smatra da bi pristupanjem “Otvorenom Balkanu” Republika Srpska i BiH imale veliku korist, prije svega jer bi članstvo omogućilo lakši protok ljudi, robe i kapitala.
– To bi doprinijelo razvoju ekonomije, povećalo konkurentnost na drugim tržištima, a uvjeren sam da bi se povećale i investicije – navodi Klokić.
On je podsjetio da je Vlada RS još 2022. godine pozvala Savjet ministara BiH da otpočne proceduru pristupanja zemlje “Otvorenom Balkanu”, ali da do dan-danas, nažalost, nema sluha za tu odluku.
– Politički akteri iz FBiH, kao i u većini slučajeva, i ovdje se vode interesima pojedinih stranih ambasada, a ne interesima svojih građana i privrede.
Ako su Srbija i Albanija mogle prevazići dugogodišnja neslaganja, ne vidim zašto i mi unutar BiH ne bismo mogli prevazići suprotne stavove – rekao je Klokić za “Glas” naglašavajući da će Vlada RS i predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH nastaviti da zagovaraju pridruživanje regionalnoj zajednici.
Mogućnosti
Članstvo u “Otvorenom Balkanu” predviđa, između ostalog, i eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu, što omogućava i građanima da putuju samo uz ličnu kartu.
Deklaracija predviđa i priznavanje diploma u regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.
autor: glassrpske.com / Faktormagazin
