Kristijan Šmit, koji je uzurpirao ustavne nadležnosti zemlje, po svemu sudeći postao je i guverner Centralne banke BiH, jer samo njemu dostavljaju podatke o uplatama sredstava koja su bila namijenjena za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, dok su sa druge strane građani, čiji je, na kraju krajeva, taj novac, uskraćeni za informacije o kojim iznosima je riječ.
Na adresu Centralne banke još 21. maja „Glas“ je proslijedio pitanja koliko je novca, koji je bio namijenjen za SNSD i US, uplaćeno na poseban račun te banke.
Takođe tražili smo i podatke ko je uplatio novac i u kojem iznosu.
U Centralnoj banci odmah su nam nakon upućenih pitanja rekli da nismo naveli da su nam odgovori hitno potrebni te da ćemo tražene informacije dobiti u zakonskom roku.
Nakon brojnih poziva na koje se niko iz Kancelarije za komunikaciju Centralne banke nije javljao tek juče, nakon ponovne urgencije da nam dostave odgovore. jer ističe i zakonski rok, obavijestili su nas da, kako su naveli, shodno važećim propisima postupaju u skladu sa odlukom o otvaranju posebnog računa banaka za prenos obustavljenih sredstava po odluci visokog predstavnika.
– Informacija o iznosu sredstava uplaćenih na račune namijenjene političkim strankama SNSD i Ujedinjenoj Srpskoj dostavljaju se isključivo Kancelariji visokog predstavnika i to u roku od sedam dana od završetka prethodnog mjeseca – napisano je u odgovoru Centralne banke na pitanja „Glasa“.
Takođe navode da komercijalnim bankama koje su izvršile transakcije za račun otvoren u Centralnoj banci dostavljaju izvode o izvršenoj uplati.
– U tom kontekstu ne pružamo podatke o transakcijama drugim stranama, niti ih objavljujemo javno izvan okvira propisanih obaveza – naveli su u Centralnoj banci.
Podsjetimo Šmit je donio odluku o zabrani finansiranja SNSD-a i US iz budžeta naredivši CB BiH da otvori poseban račun na koji bi se ta sredstva slivala iz komercijalnih banaka.
Portparol SNSD-a Radovan Kovačević rekao je da se u ovom slučaju pokazalo da je i Centralna banka postala banka Kristijana Šmita, a ne Centralna banka BiH i njenih građana.
– Svi organi i sve institucije u BiH trebalo bi da postupaju po zakonima i Ustavu BiH i u skladu sa odlukama domaćih organa. Dakle, Kristijana Šmita tu nema, nema ga ni u Ustavu, ni u zakonima. Tako da ponašanje Centralne banke nije ništa drugo do apsolutna sramota – kazao je „Glasu“ Kovačević.
Naglasio je da je sa druge strane sramota da i banke postupaju po instrukcijama Kristijana Šmita.
– Sramota je da taj račun u Centralnoj banci uopšte postoji. Sramota je da na njemu ima ikakvih sredstava i sramota je da Centralna banka odbija da u skladu sa zakonskim propisima i u skladu sa njenim obavezama obavještava javnost o svemu tome. Sve u svemu, riječ je o sramoti BiH – poručio je Kovačević.
Naglasio je da sve ovo pokazuje da BiH nije suverena zemlja, odnosno nije zemlja koja može na bilo koji način da se poredi sa bilo kojom drugom državom.
– To je jedna klasična kolonija kojoj trenutno odgovaraju odluke kolonijalnog upravnika. To može da se promijeni, ali onda će biti kasno za kajanje – zaključio je Kovačević.
Sagovornik „Glasa“ iz najvažnije zajedničke finansijske institucije ironično kaže da je Jasminu Selimović, koja je početkom 2024. godine imenovana za guvernera Centralne banke na mandatni period od šest godina, očigledno zamijenio Šmit.
– Sramota je da oni koje papreno plaćaju građani ove zemlje informacije dostavljaju samo Kristijanu Šmitu, a ne javnosti. To nema nigdje, samo u BiH. Sramota i bruka, jer je riječ o parama poreskih obveznika, a ne o parama Šmita. On ih nije uplatio na poseban račun da bi njega obavještavali. Očigledno je i više od toga da su pojedine institucije na nivou BiH, odnosno u ovom slučaju Centralna banka, stavile Šmita ispred građana ove zemlje – smatra naš sagovornik.
Vraćeni 20 godina unazad
Prvi guverner Centralne banke BiH bio je Novozelanđanin Piter Nikol i on je na toj funkciji bio punih deset godina, odnosno od 1995. pa do 2005. godine. Na tu funkciju postavljen je da bi u postratnom periodu bila osigurana potpuna politička neutralnost i profesionalizam u radu ove finansijske institucije, ali je i njegova ideja bila uvođenje takozvanog karensi borda.
autor: http://glassrpske.com
