Radnici u Republici Srpskoj su prošle godine značajnije koristili bolovanje u odnosu na 2020. godinu koju je obilježila pojava koronavirusa, potvrđeno je za Faktor magazin iz Fonda zdravstvenog osiguranja. U prošloj godini, u prosjeku, mjesečno je bilo oko 21.500 slučajeva bolovanja. To je više nego u 2020. godini, kada je evidentirano oko 19.490 slučajeva izostanaka sa posla po ovom osnovu u jednom mjesecu. Do 30 dana, u prosjeku, mjesečno bilo je 15.400, a preko 30 dana oko 6.100 slučajeva bolovanja lani. U 2020. godini do 30 dana bilo je 14.000, a preko 30 dana u prosjeku mjesečno 5.490 slučajeva bolovanja. Iz Fonda napominju da jedan slučaj ne znači i jedan radnik, koji se, primjera radi, ukoliko u toku mjeseca bude na bolovanju dva puta, vodi kao dva slučaja.
Kada je riječ o broju slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije, najveći broj slučajeva bolovanja po ovom osnovu bio je u martu (9.263 slučaja korištenja bolovanja do 30 dana) i oktobru (6.503) prošle godine.
Najmanje slučajeva izostanka sa radnog mjesta bilo je u julu, svega 155, pokazuju podaci Fonda za zdravstveno osiguranje Srpske.
Zaposleni u Srpskoj mahom na bolovanju provedu do 30 dana.
U prošloj godini je izuzetak bio samo juni mjesec kada je zabilježen čak 7.091 slučaj bolovanja u trajanju dužem od 30 dana.
Doktori navode da radnici mnogo rjeđe koriste bolovanja duže od mjesec dana iz straha od gubitka posla, manje plate, ali i zbog oštrije kontrole.
Rekordna izolacija
Bolovanje zbog izolacije podrazumijeva i izolaciju usljed zaraze virusom korona, kao i zbog kontakata sa zaraženim.
„Takođe, radnici mogu da budu u izolaciji i iz nekih drugih razloga, nevezano za virus korona te je moguće da u navedenim podacima ima slučajeva izolacije i iz drugih razloga, ali taj broj je, prema podacima iz ranijih godina, jako mali”, napominju iz Fonda.
Kada je riječ o 2020. godini, najveći broja slučajeva privremene nesposobnosti za rad zbog izolacije ubjedljivo je bio u novembru, kada su zabilježena čak 13.754 slučaja bolovanja do 30 dana i 1.714 preko 30 dana.
I decembar 2020. godine, sa 11.574 slučaja bolovanja do 30 dana, bio je visoko na ljestvici kada je u pitanju privremena nesposobnost za rad zbog izolacije.
Najčešći razlozi
Najčešći uzroci bolovanja su oboljenja među kojima su najčešće bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, problemi u trudnoći, bolesti sistema krvotoka, zatim zbog povreda, izolacije, njege oboljelog člana porodice, profesionalne bolesti ili povrede na radu.
„Evidentno je da se pojavom koronavirusa izolacija nalazi kao jedan od najčešćih uzroka bolovanja, dok je ranije broj slučajeva bolovanja zbog izolacije bio neznatan”, napominju iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.
Plata i refundacija
Prema Pravilniku o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, bolovanja do 30 dana idu na teret poslodavca, a radniku se isplaćuje od 70 do 90 odsto plate od osnovice, u zavisnosti od opštih akata poslodavca.
Za bolovanja koja su duža od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja Srpske poslodavcima nadoknađuje (refundira) platu za radnike na bolovanju i to 70 procenata od osnova neto plate, a u slučaju zaraznih bolesti, kao što je npr. koronavirus, Fond nadoknađuje 90 odsto plate.
Nema participacije ni ovjere knjižice
Podsjećaju i da Fond, građanima koji su zaraženi virusom korona, u potpunosti finansira zdravstvenu zaštitu, za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje.
To znači da su oslobođeni plaćanja participacije.
Fond u potpunosti finansira bolničko liječenje oboljelih od COVID 19, što podrazumijeva kompletnu bolničku njegu (uključujući lijekove i sve ostalo što je dostupno u bolnicama Republike Srpske za oboljele od virusa korona).
Takođe, Fond od 13. marta 2020. godine u potpunosti finansira zdravstvene usluge za sve građane, osigurane i neosigurane, u javnim zdravstvenim ustanovama i nije potrebno ovjeravati zdravstvenu knjižicu.
Ova odluka će biti na snazi sve dok traje vanredna situacija u Republici Srpskoj.
To znači da sve dok traje vanredna situacija uslov za korištenje zdravstvenih usluga nije redovna uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje (kao što je u redovnim situacijama), a zdravstvene ustanove ne traže ovjerenu zdravstvenu knjižicu kako bi pregledali građane.
Međutim, to ne znači da su uplatioci doprinosa oslobođeni plaćanja ove obaveze, već u vanrednoj situaciji, uslov za korištenje zdravstvene zaštite nije redovna uplata doprinosa.
NEDOSTAJE RADNA SNAGA
I dok poslodavci u Republici Srpskoj već duže vrijeme upozoravaju da nedostaje kvalifikovanih radnika, posebno na gradilištima, ali i u drugim oblastima, zbog čega je moguć izvoz domaće, a uvoz strane radne snage, u isto vrijeme podsjećaju na troškove koje imaju zbog velikog broja bolovanja.
Dvije godine „živimo sa koronom”, pa zbog zaraze koronom probleme ponekad, kako pričaju, moraju rješavati na dnevnoj bazi.
Izostanak nekoliko radnika može da poremeti cijeli proizvodni proces.
Sve više su spremni i da poreknu ranije tvrdnje da nerado zapošljavaju osobe koje imaju više od 50 godina.
Ipak se ispostavilo da su stariji radnici lojalniji pa i manje skloni izbjegavanju odlaska na posao.
JAVNA TAJNA
Oduvijek je bilo slučajeva da radnici glume da su bolesni.
Po riječima doktora, oni koji bi da dobiju lažno bolovanje kriju se iza simptoma koje nije lako provjeriti, poput psihičkih problema, ali i bolova u stomaku, leđima…
Biraju se dijagnoze za koje nije potrebno da odlučuje komisija, ali i broj dana za koje dobiju poštedu od posla najčešće nije veći od 7 ili 14.
autor: faktormagazin.ba, tekst je izašao u štampanom izdanju FM 34, od 10.februara 2022. godine.
