Plenković se šali: Skladištenje nuklarnog otpada bezopasno za ljude
Andrej Plenković, premijer Hrvatske nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH rekao je da su Hrvatska i BiH dosegle robnu razmjenu od četiri milijarde evra što svjedoči o intenzivnim odnosima dvije zemlje.
„Unapređujemo sve projekte koje će dodatno povezati BiH i Hrvatsku i BiH treba pomoći. Na tom tragu ćemo voditi saradnju. Od posebnog interesa je vrlo važan projekat južne interkonekcije“, rekao je Plenković dodajući da su na dnevnom redu bili su i pitanja sukcesije i aerodroma u Trebinju.
Govoreći o otovorenim pitanja kao što je Trgovska gora i odlaganje otpada, Plenković je rekao da otvorenih pitanja uvijek ima te da oko Trgovske gore i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada da se radi o lokaciji koja je udaljena dva kilometra od granice BiH i na brdovitom i nenaseljenom području.
Radi se o optadu koji vrlo malo zrači, to su rukavice, krpe, odijela.
Čerkezovac nije planiran za skladištenje istrošenog nuklearnog otpada.
Nije nam poznato da je bilo gdje ili bilo kada došlo do ispuštanja radioaktivnosti u zemljama koja imaju slična odlagališta i on bi se izgradio na način da se onemogući bilo kakva kontaminacija vode ili zemljišta i ponavljam radi se o čvrstom otpadu.
Rekao je Plenković dodajući da će prilikom izgradnje biti ispoštovani svi mogući standaradi.
Otpad je malo radioaktivan
On je rekao da kada bi neko stajao 365 dana 24 sata ispred zida gdje se planira gradnja objekta ne bi primio nikakvo zračenje i ono bi bilo sigurno manje od zračenja koje neko primi na letu iz Evrope u Ameriku.
Kada je riječ o nesporazumu oko dnevnog reda, Plenković je rekao da je Hrvatska još ranije izrazila rezerve na pojedine tačke kao što su Gornji Horizonti ali da je onda odlučeno da se to ipak nađe na dnevnom redu.
Istakao je i da je autonomna odluka Hrvatske da odlagalište gradi na području na koje odredi.
Kako je rekao na samoj sjednici su otvorene 32 tačke dnevnog reda te da je bilo govora o pristupanju BiH u EU, diplomatiji, ekologiji, infrastrukturi, upravljanju granicama, migracijama, obrazovanju, pitanjima iz područja rada, socijlane zaštite, odbrane i finansija.
Govoreći o mogućnostima pomoći BiH, Plenković je rekao da Hrvatskoj deset godina članstva u EU daje pravo da sugeriše BiH u procesu reformi.
Članstvo u EU značilo je veliki transformacijskih proces
Sve to konsoliduje i jača međunarodni položaj Hrvatske i sva iskustva spremni smo prenijeti BiH uz očekivanja da se razriješe prethodna pitanja kao što su reforma Ustava i Izbornog zakona i vjerujem da će u tom pogledu dogovori postignuti na nivou koalicionih partnera dati rezultate“, rekao je Plenković.
On je rekao da su izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona političke važne teme te da Hrvatska očekuje da odgovornost preuzmu političke stranke i institucije BiH da se donese politički okvir koji će biti pravičniji od onoga gdje pripadnici jednog naroda biraju u Predsjedništvu BiH drugome predstavnike.
„Taj problem bi svakako trebalo riješiti i tu ja naša pozicija jasna“, rekao je Plenković.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH nakon sjednice rekla je da su otvorena sva pitanja koja su bila od interesa za Hrvatsku i BiH te da je doneseno niz zaključaka čijom realizacijom će dobiti obje zemlje.
„Osnažili smo i afirmirali evropski put BiH jačajući saradnju na evropskom duhu i pospješili saradnju“, rekla je Krišto.
Ona je kao važne teme istakla da je kroz provedbu ugovora o evropskom partnerstvu intenzivirana saradnja u procesu integracija što će svakako doći dobro Bosni i Hercegovini.
A data je podršku nekoliko infrastrukturnih projekata kao što su mostovi preko rijeke Save te projekti izgradnje autoputa Glamočani Banjaluka – granica Republike Hrvatske (Kamensko) itd..
„Razgovarali smo i o probleima odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Čerkezovac Trgovska gora, aerodromu Trebinje“, rekla je Krišto dodajući da je dogovoreno da svako u okviru svojih nadležnosti radi na pitanjima o kojima se govorili.
Ona je rekla da je iskustvo Hrvatske dragocjeno kada je riječ o pristupanju EU te da je BiH fokusirana na taj proces jer o tom pitanju postoji institucionalni i politički stav.
„Sada imamo institucionalne pretpostavke za to i da uradimo stvari koje su potrebne, prije svega za nas, a onda i za ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije.
Moramo poštovati svoje nadležnosti i dogovarati se o evropskom putu i od velike koristi nam je pomoć naših prijatelja iz Evropske unije.
Rekla je Krišto ističući da postoji i sporazum između BiH i Hrvatske o pomoći na evropskom putu.
Govoreći o planu Hrvatske o skladištenju nukelaranog otpada,
Krišto je rekla da je spremnost da se na ovu sjednicu stave takve stvari, govori o spremnosti da se o tome razgovara te da stručni timovi nastave saradnju na tome.
Kada je riječ o reformi Izbornog zakona u BiH, Krišto je rekla da na zajedničkoj sjednici nije bilo govora o tome te da je to pitanje i obaveza političkih predstavnika u BiH te da je to pitanje koje svakako opterećuje rad institucija BiH.
„Mi i danas imamo to da jedan narod drugom bira predstavnike. To su pitanja koja trebamo u BiH riješiti kao prioritetna kako bi napravili iskorak na drugim pitanjima kao što su vladavina prava i socijalne reforme“, rekla je Krišto podsjećajući da je parlamentarna većina se obavezala da će u roku od šest mjeseci napraviti ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.
Košarac: Ne postoji spremnost Hrvatske strane da se pronađe najbolje rješenje za Trgovsku goru
Po pitanju odlagališta kod Trgovske gore ne postoji spremnost Hrvatske strane da se argumentovano govori, te da se pokuša naći najbolje rješenje.
Rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
Sama situacija oko stavljanja tačke na dnevni red govori o tome kakvo postoji raspoloženje u Hrvatskoj. Nisam htio da prisustvujem na zajedničkoj sjednici, bez da se na dnevnom redu nađe posebna tačka Trgovska gora. Cijenim da je važno na svakom mjestu govoriti o stavovima koji dolaze iz Republike Srpske i FBiH. Mislim da nije bilo važnijih pitanja, od pitanja života i zdravlja 250.000 ljudi iz Srpske i FBiH. I dalje pozivam sve da nam se pridruže u tome da se nađe treća lokacija – ističe Košarac, piše RTRS.
Dodaje da je dosadašnja situacija, u potpunosti neprihvatljiva, te da je ekspertski pravni tim u Savjetu ministara, nije zadovoljan dosadašnjim protokom informacija s hrvatskom stranom.
– Sa druge strane ne postoji saglasnost da otvaramo to pitanje, u smislu traženja treće lokacije za oodlagalište, a ja sam lično zabrinut stavovima koje čujem iz Hrvatske – ističe Košarac, dodajući da već danas planira sastanak u Novom Gradu povodom ovog pitanja.
– Želim da istaknem da imamo podršku Slovenije i Mađarske, a tražićemo i podršku drugih zemalja članica EU. Podsjećam da Slovenija ima kapacitet za smještanje otpada – ističe Košarac.
Kako Košarac navodi, on njihove stavove neće prihvatiti
– Mi od naših stavova nećemo odustati. Јa nisam prihvatio njihove zaključke, oni nisu prihvatili zahtjeve koji su utvrđeni na sjednici Savjeta ministara, tako da mogu da kažem da ne postoji spremnost Hrvatske strane da argumentovano govorimo i pokušamo naći najbolje rješenje, odnosno da Hrvatska prihavti treću lokaciju odlaganja otpada – napominje Košarac.
Ističe da je značajno reći, da takođe nije prihvatio ni zaključke oko nekih energetskih projekata.
– Smatram da Republika Srpska i FBiH vode svoju energetsku politiku u skladu sa evropskim standardima. Politika koju sam zagovarao na ovom sastanku jeste potpuna energetska nezavisnost – kaže Košarac.
autor: Faktormagazin
