Policija objavila detalje najgoreg masakra u istoriji Švedske, u kojem je stradala i državljanka BiH

Policija objavila detalje najgoreg masakra u istoriji Švedske, u kojem je stradala i državljanka BiH

Policija objavila detalje najgoreg masakra u istoriji Švedske.

Švedska vlada najavila je planove za pooštravanje zakona o oružju, a policija je danas prvi put potvrdila detalje o ubijenima u najgoroj masovnoj pucnjavi u istoriji te zemlje.

Sedam žena i četiri muškarca starih između 28 i 68 godina ubijeno je u napadu, uključujući napadača, saopštila je policija. Svi su bili iz okruga Orebro, gdje se napad i dogodio.

Policija je, takođe, potvrdila da je ubica 35-godišnji muškarac, prenosi Telegraf. Švedski mediji već su ranije objavili da je riječ o Rikardu Andersonu.

Ranije je potvrđeno i da je napadač legalno posjedovao četiri puške, od kojih su tri pronađene na mjestu napada zajedno sa 10 praznih okvira za municiju.

Švedska koalicija desnog centra saopštila je danas da će nastojati da poveća provjeru dozvola za oružje i ograničiti pristup poluautomatskom oružju.

„Postoje određene vrste oružja koje su toliko opasne da bi civili trebalo da ih posjeduju samo u izuzetnim slučajevima“, saopštila je vlada, prenosi BBC.

Premijer Ulf Kristerson, koji je bio u posjetu Litvaniji, rekao je novinarima: „Moramo osigurati da samo pravi ljudi u Švedskoj imaju oružje.“

Demokrate se slažu s prijedlozima izmjena zakona

Švedske demokrate rekle su da se slažu s prijedlozima za izmjenu zakona, uključujući veća ograničenja pristupa poluautomatskom oružju.

„Užasan čin nasilja u Orebru otvara nekoliko ključnih pitanja o zakonu o oružju“, navodi se u saopštenju stranke.

Prema trenutnim švedskim zakonima o oružju, svako stariji od 18 godina ko nema krivični dosije može podnijeti zahtjev za dozvolu za sačmaricu, pištolj ili poluautomatsku pušku.

Policiji moraju objasniti zašto im je oružje potrebno. Osobe starije od 20 godina mogu podnijeti zahtjev za posebno odobrenje za posjedovanje potpuno automatskog oružja.

Od oko 10,5 miliona stanovnika, oko 580.000 Šveđana ima dozvolu za oružje, prema podacima švedske televizije SVT.

Policija još nije objavila identitete žrtava niti motiv napada

Švajcarska studija iz 2017. pokazala je da u Švedskoj civili posjeduju oko 2,3 miliona komada oružja. To je oko 23 komada oružja na 100 ljudi, u poređenju sa 29 u Norveškoj i 120 na 100 u SAD.

Za dobijanje lovačke dozvole u Švedskoj potreban je teorijski i praktični ispit, a lovačku pušku posjeduje oko 280.000 Šveđana.

Policija još nije javno identifikovala žrtve napada u Orebru niti objavila motiv napada, ali su poručili da će uskoro zaključiti proces identifikacije.

Među poginulima, prema riječima članova porodice i zajednice, bili su Sirijci koji su pobjegli od rata kao izbjeglice, kao i državljanka Bosne i Hercegovine.

„Ne znamo zašto je ciljao ovu školu“

Švedska policija obično je oprezna u imenovanju osumnjičenih tokom istrage, ali nedostatak službenih informacija doprinio je osećjaju straha i neizvijesnosti među imigrantskim zajednicama u Orebru tokom proteklih nekoliko dana.

„Trebamo više informacija“, rekla je Nour Afram (36), koja je bila u školi Risbergska kada je napad počeo.

„Ne znamo zašto je to učinio, zašto je ciljao ovu školu? Je li bio bolestan ili je to bilo nešto drugo?“, dodala je.

Afram je čekala da ode na nastavu kada je čula ljude kako vrište.

„Počeli smo da trčimo i tada sam čula pucnjeve“, rekla je. „Prvo jedan, a zatim tak-tak – možda deset hitaca. Bila sam toliko uplašena da sam se osjećala kao da mi je srce stalo u grudima“, kazala je.

Švedska ima relativno visok nivo posjedovanja oružja i stopu kriminala povezanog s oružjem, prema evropskim standardima, iako je većina oružja legalno u vlasništvu i koristi se za lov.

Zločin s oružjem uglavnom se povezuje s bandama, koje su za napade počele da koriste bombe.

Zločini s oružjem koji nisu povezani s bandama ređi su, a napad u utorak prva je pucnjava u školi i najgora masovna pucnjava u Švedskoj. Ukupno četiri osobe ubijene su u dva odvojena ubadanja nožem u školama 2015. i 2022. godine.

autor:http://nezavisne.com

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.