Grupa sadašnjih i bivših ruskih i američkih zvaničnika učestvovala je u kreiranju plana, koji je još u okviru koncepta, kazao je za Financial Times izvor upoznat s razgovorima.
Plan je ove sedmice prenio Kijevu specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Steve Witkoff, koji se u Miamiju sastao s aktuelnim sekretarom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu i bivšim ministrom odbrane, Rustemom Umerovom, kako bi prošli kroz 28 tačaka dokumenta, rekli su dva izvora upoznata s razgovorima.
Prema osobama koje direktno poznaju sadržaj dokumenta, nacrt plana zahtijevao bi da Ukrajina prepusti preostali dio istočnog Donbasa, uključujući teritorije koje su trenutno pod kontrolom Kijeva, te da prepolovi veličinu svojih oružanih snaga.
Ključno, plan poziva i da Ukrajina odustane od ključnih kategorija naoružanja te bi uključivao povlačenje američke vojne pomoći koja je bila presudna za njenu odbranu, što bi potencijalno ostavilo zemlju ranjivom na buduću rusku agresiju.
Također bi zahtijevao da se ruski jezik prizna kao službeni državni jezik u Ukrajini i da se lokalnom ogranku Ruske pravoslavne crkve dodijeli zvanični status, odredbe koje odražavaju dugogodišnje političke ciljeve Kremlja.
Izvor upoznat s dokumentom opisao ga je kao veoma općenit i „snažno nagnut u korist Rusije“.
Drugi izvor upoznat s planom nazvao ga je „vrlo udobnim za Putina“.
Zvaničnici u Kijevu upoznati s planom rekli su da se on u velikoj mjeri poklapa s maksimalističkim zahtjevima Kremlja te da bi bez značajnih izmjena bio potpuno neprihvatljiv za Ukrajinu.
Kremlj nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Bijela kuća također nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Postojanje plana prvi je objavio Axios.
Cijena sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, pala je čak tri posto nakon izvještaja Axiosa, prije nego što je nešto umanjila gubitke i trgovala 2,3 posto niže, na 63,40 dolara. West Texas Intermediate pao je na 58,77 dolara.
Krajem oktobra Washington je uveo sveobuhvatne sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao bilateralni samit s Vladimirom Putinom, koji je trebao biti održan u Budimpešti, jer je Trump postajao sve više frustriran ruskim liderom.
Posljednja kap bila je napeta telefonska konverzacija između najviših diplomata obje zemlje, koja je uvjerila Washington da Moskva nije spremna na pregovore.
