Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je dva evropska zakona i to Zakona o graničnoj kontroli BiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka, međutim zahtjev Nenada Vukovića i Želimira Neškovića, delegata PDP-a i SDS-a da se Nikola Špirić iz SNSD-a smjeni sa mjesta člana Kolegijuma Doma naroda nije došao na dnevni red.
Tačnije, Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, zahtjev Neškovića i Vukovića nije stavio na dnevni red, navodeći da se ta tačka, odnosno smjena Špirića, ostavi za sljedeću sjednicu i da ne treba žuriti.
„Delegat kao i svaki ovlašteni predlagač ima pravo da traži predlaganje nove tačke u pisanoj formi. Dom glasa o svakoj predloženoj izmjeni“, citirao je Poslovnik o radu Doma naroda Želimir Nešković, ističući da nije u redu da se uvodi praksa da se ono što predlažu delegati ne stavlja na dnevni red sjednice.
On je rekao da nije dobar način na koji Čović tretira, kako je rekao „još uvijek opozicione delegate“ te da se zahtjev za smjenu Špirića morao dati na glasanje pa da delegati odluče da li će o tome glasati ili ne.
„Oni koji hoće da se održe, od 15 delegata sada imaju šest. Ako to vama ne smeta i da je dobro i održivo, i da treba da držimo ovaj status, mislim da to nije dobro. Ako trojka nije sa vama imate šest delegata i to je jasno i onima koji se bave politikom“, rekao je Vuković.
Kada je riječ o samim zakonima koji su usvojeni, Zakon o graničnoj kontroli dobio je podršku 11 delegata dok je četvero bošnjačkih delegata bilo protiv. Drugi zakon, odnosno Zakon o zaštiti ličnih podataka dobio je podršku 14 od 15 delegata. Zakoni su usvojeni na dve hitne sjednice s obzirom da je Zakon o zaštiti ličnih podataka došao pre delegate u prvom čitanju i nije išao po hitnom postupku.
Bošnjacima, kod Zakona o graničnoj kontroli bilo je sporno što će u blizini graničnih prelaza biti table „Dobro došli u Republiku Srpsku“.
„Viđali smo te table, ljutili se kad ih vidimo. Tražili smo načina da to u skladu sa zakonom rješimo, a sada se zakonom kao sugeriše da one mogu biti 50 metara od granične linije“, rekao je Šefik Džaferović, rekao je da je to glavni razlog zbog kojeg neće podržati Zakon o graničnoj kontroli BiH. Džaferović je rekao da se table „Dobro došli u Republiku Srpsku“ mogu vidjeti i na entitetskim linijama te da je to suprotno Aneksu 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodajući da se prvi put uvodi u Zakon „tabla dobrodošlice“.
On je rekao da bez obzira što se zalaže za evropski put da ne može dići ruku za takvo rješenje.
I ostalim delegatima iz reda bošnjačkog naroda najspornija odredba Zakona o graničnoj kontroli BiH je upravo to što Zakon kaže da table dobrodošlice mogu biti postavljene 50 metara od granice.
Džemal Smajić, delegat u Domu naroda iz Kluba Bošnjaka rekao je da se radi o veleizdaji, prozivajući stranke trojke da su krive za to.
Zanimljivo je da je za oba zakona glasao i SNSD, koji nekoliko dana ranije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nije dao podršku tim zakonima, a u pojedinim izjavama poslanici Predstavničkog doma isticali su čak da se radi i o prenosu nadležnosti. U Predstavničkom domu, ti zakoni prošli su zahvaljujući opozicionim partijama iz Republike Srpske odnosno glasovima pet poslanika koji dolaze iz Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red.
Dio sjednice Doma naroda na kojoj su razmatrana dva evropska zakona obilježilo je i to što su pojedini delegati javno rekli da predstavnici EU i međunarodne zajednice vrše pritisak na njih da podrže ove zakone
„Otkud pravo, i ovo prelazi u naviku da pojedini predstavnici iz međunarodne zajednice zivkaju okolo, i to rade posebno predstavnici Evropske komisije tražeći od nas da za nešto glasujemo ili ne glasujemo. To nije primjereno i možda bi bilo uputno da im se podijeli naš Poslovnik. Ta njihova vrsta pritiska prevazilazi svaku mjeru i granicu. Valjda bi bilo normalno da mi više volimo svoju zemlju BiH od njih samih“, rekao je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Takođe, i Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda „poručio je ovima sa Skenderije“ da mu do zivkanja nije.
