Ratna prošlost kadrova u pravosuđu na nivou BiH ponovo izlazi na vidjelo i to na osnovu predmeta na kojima su angažovani što, prema tvrdnjama republičkih predstavnika, budi opravdanu sumnju da u okviru sistema imaju specijalne zadatke.
Više od hiljadu stranica dokaznog materijala u vezi sa ratnom prošlošću za devet sudija i šest tužilaca, zaposlenih u pravosuđu na nivou BiH, a za koje je smatrano da su diskriminisali Srbe u predmetima ratnih zločina je, naime, još polovinom oktobra 2017. Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica dostavio nadležnima.
Tadašnja analiza njihovih biografija je pokazala, kako je isticano, da su tokom rata bili na funkcijama u vojnim sudovima ili sudije i tužioci u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru i Goraždu.
Od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH je zatraženo da uputi u proceduru izmjene zakona koje bi, između ostalog, trebalo da se tiču utvrđivanja ratne prošlosti sudija i tužilaca.
Međutim, ta inicijativa nije urodila plodom, a ova tema je isplivala na površinu u prvostepenom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora republičkog “Službenog glasnika” Miloša Lukića kada je potvrđeno da je dio sudskog vijeća Sena Uzunović koja ima i ratnu, ali i političku prošlost.
Sumnje u objektivnost pravosuđa na nivou BiH dodatno je ojačala vijest, koju su prenijeli mediji, a tiče se sastava Apelacionog vijeća kojem je povjereno donošenje drugostepene presude u predmetu koji se vodi protiv zvaničnika Srpske zbog nepoštovanja odluka koje je nametnuo Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika u BiH.
Riječ je, prema tim navodima, o sudijama Staniši Gluhajiću, Ameli Huskić i Hilmi Vučiniću, a prvi čovjek Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić ističe da je protiv Vučinića bila podnesena prijava VSTS-u BiH zbog pristrasnog suđenja tokom ratnog perioda s ciljem satanizacije Srba.
Nuždić je za Srnu ukazao da je Vučinić tokom rata bio sudija Okružnog vojnog suda u Goraždu i da ima kontroverznu prošlost te podsjetio da je Republički centar prije osam godina dostavio VSTS-u materijalne dokaze i jasno zatražio da se u potpunosti demistifikuje uloga ratnih sudija i tužilaca.
– Kao što je slučaj u mnogim drugim aspektima pravosuđa na nivou BiH, ovo pitanje nije nikada bilo adekvatno razmatrano, što je dodatno urušilo povjerenje u pravosudni sistem. Imajući u vidu prošlost postupajućeg sudije, koja nikada nije do kraja ispitana, evidentno je da po ko zna koji put svjedočimo apsurdu pravosuđa na nivou BiH – zaključio je Nuždić.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić (SNSD) za “Glas” ističe da je nezavisnost pravosuđa osnovni postulat jednog pravnog sistema. Međutim, u važnim predmetima gdje su okrivljeni Srbi, pojavljuju se sudije sa spornom ratnom prošlošću.
– Sada vidimo da se i u drugostepenom vijeću pojavljuje jedan od članova koji je bio dio naše informacije o onima sa ratnom prošlošću. Potpuno se opravdano sumnja da oni apsolutno ne mogu da budu nepristrasni i da su tu definitivno po određenom zadatku – istakao je Kojić koji je u vrijeme podnošenja informacije o prošlosti sudija i tužilaca bio direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.
Podvukao je da je Centar i tada zagovarao da pravosuđe mora da bude u duhu prava i pravde te bez bilo kakve diskriminacije.
– Cilj je bio da se pravosuđe upravo očisti od takvih kadrova koji ne mogu da obezbijede nepristrasnost. To, nažalost, nije prošlo, a jasno je da stranci u velikom mjeri kontrolišu pravosuđe. Vidljivo je i na osnovu procesa u Evropi da onima koji imaju političku težinu i snagu, koja se oslikava u podršci naroda, pokušavaju da karijere završe kroz političke procese. Za to je najbolji primjer Francuska i Le Penova – zaključio je Kojić.
Presuda
Sud BiH je u februaru izrekao prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita. Po tom osnovu mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od godinu te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske. Miloš Lukić je, s druge strane, oslobođen optužbi, a još nema preciznih podataka o tome kada bi mogla da bude poznata i drugostepena presuda.
autor: bl-poral.com
