Strane sudije za rušenje Ustava „uzele“ milion maraka!

Na plate troje stranih sudija u krnjem Ustavnom sudu BiH lani je spiskano čak 246.348 maraka novca građana, a u proteklih pet godina oni su poreske obveznike olakšali za skoro milion maraka.

Statistika pokazuje i da je u prosjeku na račun jednog stranog sudije iz Ustavnog suda u 2023. godini leglo čak 82.116 maraka novca građana BiH, odnosno u prosjeku mjesečno 6.843 marke. Daljom igrom brojeva možemo doći do podatka da oni dnevno uberu sa leđa osiromašenih građana čak 342 marke, odnosno 43 marke po satu, a stotinama kilometara udaljeni su od radnog mjesta.

Na dužnost međunarodnog sudije Ustavnog suda BiH Angelika Nusberger stupila je u junu 2020. godine, dok je Helen Keler tu dužnost preuzela u decembru iste te godine. Treći strani sudija trenutno je Ledi Bianku koji je na tu dužnost došao u decembru 2021. godine.

Na osnovu podataka iz godišnjih izvještaja revizije o izvršenju budžeta institucija BiH vidljivo je i da su izdvajanja za plate stranih sudija u Ustavnom sudu BiH u proteklih pola decenije išle uzlaznom putanjom.

Tako je na plate međunarodnih sudija u prošloj godini otišlo 45.000 maraka više nego godinu ranije, kada je za te namjene izdvojeno 201.204 KM.

I u 2022. godini povećana su izdvajanja za njihova primanja u odnosu na godinu ranije i to za skoro 25.000 maraka, odnosno njihov angažman u BiH u 2021. godini koštao je osiromašene građane 177.376 maraka. Isti iznos na njihove račune iz budžeta Ustavnog suda BiH isplaćen je i 2020. godine.

Najmanji iznos, koji ništa značajnije ne odudara od ovih prethodnih, strancima u Ustavnom sudu isplaćen je za plate u 2019. godini, a tada je na njihova primanja spiskano 75.176 KM novca poreskih obveznika.

Plate stranim sudijama regulisane su odlukom o platama sudija u Ustavnom sudu BiH i finansiraju se iz budžeta te institucije koji se puni od para poreskih obveznika.

S obzirom na to da oni imaju diplomatski status, na njihove plate se ne plaćaju porezi i doprinosi, ali se zato izdvaja značaj novac za njihov smještaj, koji takođe papreno košta građane, jer je prethodnih godina zaključivan ugovor sa najeksklyzivnijim hotelima iz Sarajeva u kojima su oni boravili. Pored toga, prema riječima upućenih, građani BiH plaćaju i njihov odlazak i dolazak u Sarajevo.

– Apsurdno je da mi plaćamo strane sudije u Ustavnom sudu. Njihov boravak je protivustavan, imajući u vidu da je Ustavom propisano da će se pet godina nakon njihovog izbora odrediti način izbora drugih sudija, odnosno da oni faktički neće više biti sudije Ustavnog suda – kazao je “Glasu Srpske” poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milorad Kojić.

Pored plata koje ubiru sa leđa građana koji žive na ivici siromaštva, Kojić naglašava da stranci u Ustavnom sudu olakšavaju građane i za naknadu po osnovu odvojenog života te za avionske karte kada dolaze i odlaze, ali i hotelski smještaj.

– Kada bude podvučena crta, oni daleko više koštaju građane od onog iznosa koji im ide samo na plate. Bošnjaci ne žele da budu izabrane domaće sudije u skladu sa onim što se predlaže iz Republike Srpske, a što je u skladu sa Ustavom BiH. Dakle, mi zbog takvog njihovog pristupa imamo strane plaćenike koje sprovode određene politike – poručio je Kojić.

Naglasio je da, kako strane sudije, tako i nelegalni Kristijan Šmit značajno utiču na budžetska sredstva i samim tim umanjuju mogućnost drugim budžetskim i van budžetskim korisnicima, kao što su poljoprivrednici.

– Umjesto da za te namjene bude trošen novac, od ide na račune plaćenika koji uzimaju enormne pare da bi kršili Ustav BiH i da bi razvlastili u potpunosti nadležnosti Republike Srpske. Uzimaju enormne iznose, a donose samo štetu – zaključio je Kojić.

Nerad

Kancelarija za reviziju institucija BiH prilikom češljanja izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnula se i na njihov nerad. Tako su revizori naveli da, zbog prestanka mandata dvojice sudija koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaće sudije i koje po pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta.

– Iz tog razloga predmete su rješavali na plenarnim sjednicama, na kojima pored domaćih učestvuju i međunarodne sudije. Takav način rada je u velikoj mjeri uticao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do znatnog pada u broju riješenih predmeta. Tako je u 2022. riješen 4.151, a u 2023. godini svega 1.510 predmeta – naveli su revizori.