Tri godine HAOSA Kristijana Šmita

Tri godine HAOSA Kristijana Šmita

Kristijan Šmit je suspendujući Ustav FBiH 2022. godine na 24 časa srušio pravni sistem države i sve ovo što se danas dešava posljedica je tog pravnog nasilja.

Smatra ovo diplomata Draško Aćimović komentarišući aktuelnu i vjerovatno nikad veću političku krizu u BiH koja, kako je istakao, vuče korijene upravo iz ove Šmitove odluke.

– To se nikad nije desilo ni u jednoj zemlji, jer kada srušite ustav, vi rušite državu. To je uzrok svih uzroka. Nema drugog. Šmit je tada otvorio Pandorinu kutiju. I sve ovo što se sada dešava je u neku ruku očekivano, uzročno-posljedično – kaže Aćimović za „Glas Srpske“.

Kaže da se radi o planu koji je svojevremeno osmišljen od strane pojedinih diplomatskih predstavnika koji su silom željeli da nametnu određena rješenja. Taj plan, kako kaže, pokazao se kao pogrešan, ali se na njegovom sprovođenju nastavilo zbog sujete pojedinih inostranih predstavnika.

– To je čak preraslo u pokazivanje nekih ličnih animoziteta. I Kristijan Šmit je među njima. On je glavni krivac za sadašnje stanje u BiH pokazujući, odnosno demonstrirajući da može da radi šta želi. On je svojim odlukama izazvao neviđeni politički haos, koji svakim danom postaje sve veći. Šmit se sada brani tvrdeći da su pojedini inostrani ambasadori tražili određene stvari od njega, ali to mu ne može biti izgovor – kaže Aćimović.

Navodi i da je mnogo puta kritikovao predsjednika Srpske Milorada Dodika, njegovu politiku i poteze koje je povlačio, ali da je on ovog puta apsolutno u pravu u svemu što radi.

– Potezi koje povlači u posljednje vrijeme jedini su mogući kao odgovor na pravno nasilje koje je na sceni. Mislim da nije bilo drugog i adekvatnog odgovora od strane vlasti Republike Srpske na stvari koje se dešavaju – istakao je Aćimović.

Pravila

Na pitanje kako gleda na pojedine izjave da novoizabrana Vlada Republike Srpske, navodno, nije legitimna te da Dodik nije mogao imenovati mandatara, Aćimović kaže da to nije tačno te da i oni koji suprotno tvrde, to vrlo dobro znaju.

– Razgovarao sam sa mnogim pravnicima, jer me je sve to interesovalo. Oni su kategorični da je sve bilo zakonski i po Ustavu. Sve je odrađeno po pravilima. Mislim da je nekome u cilju da se i od toga napravi problem. Dodik je rješenje da mu se oduzima mandat dobio par dana nakon što je imenovao mandatara za sastav nove Vlade. Znači, sve je odrađeno po pravilima i zakonima – kaže ovaj diplomata pojašnjavajući i da sve što se trenutno dešava predstavlja ustavno-pravnu političku igru, odnosno borbu koja je dovela do toga da postoje dva sistema unutar BiH.

Mišljenja je i da je ovom prilikom opozicija iz Republike propustila dobru priliku odbijajući da uđe u vladu nacionalnog jedinstva, pa čak i da dobije mjesto premijera, što je Dodik u jednom trenutku stavio na sto kao jednu od opcija.

– Mislim da su napravili veliku grešku. Svaka opozicija na svijetu bi prihvatila jednu takvu ponudu bez ikakvih pitanja i uslovljavanja. Ono što me je zbunilo jeste da baš niko iz opozicije nije prihvatio taj poziv, bar da se razgovara. Nisu prihvatili čak ni prijedlog Dodika da se potpuno povuče iz politike, što je, mora se priznati, bio njegov briljantan politički potez.  I teško je sve ovo objasniti.  Mislim da neko sa strane vuče sve konce. Isti oni koji to rade u posljednjih par godina. Predstavnici opozicije se pravdaju da na sve nisu mogli pristati jer Dodiku ne vjeruju. Da ih je mnogo puta slagao. Ali kako onda misle riješiti ovu situaciju ako ne žele ni o čemu razgovarati, već  sve prepustiti jednoj stihiji koja vlada na političkom nebu BiH – kaže Aćimović.

Smatra i da opozicija mora da shvati ovaj krizni momenat, da je više nego ikad potrebnije zajedništvo i to u trenucima kada se vodi politička i pravna borba koja bi mogla odrediti dalju sudbinu Republike Srpske, ali i BiH. Vjeruje da je to jedino rješenje za izlazak iz trenutne krize i njene eventualne eskalacije u nešto što valjda niko ne želi.

Navodi i da su razne negativne stvari i akcije bile planirane u prethodnom periodu, a koje su mogle dovesti i do konflikta unutar BiH, ali i da, na sreću, do toga još nije došlo. Kada je u pitanju Dodik i prijedlog da bude formirana vlada nacionalnog jedinstva, to je, prema riječima ovog diplomate, bio iznuđen politički potez, jedna od mogućih varijanti za izlazak iz krize. Kako to nije prošlo, Dodik je onda, kako kaže, išao sa jednom čvršćom vladom pod njegovom kontrolom i to je, prema mišljenju ovog diplomate, bila jedina moguća i logična odluka. Dodaje i da postaje očigledno da iza Dodika stoji jedan dobar pravni tim, koji ga dobro savjetuje šta mu je činiti kako bi sve bilo u zakonskim okvirima. Na pitanje da li je optimista ili pesimista kada je riječ o daljem razvoju događaja, Aćimović kaže da je više ovo drugo ukoliko uskoro ne dođe do razgovora u kojima bi učestvovali svi relevantni predstavnici iz Republike Srpske i FBiH – i opozicija i vlast.

– Nažalost, vidimo da svi bježe od toga uz razne nesuvisle izgovore, a što opet ukazuje da neko ne želi okončanje ove krize, već namjerava da je čak podigne na još viši nivo, te stvori kritičnu situaciju koja bi onda rezultovala vjerovatno nekim inostranim intervencionizmom. Ali to ne može biti rješenje. Naprotiv. Za sada, ti razgovori se  čine kao nemoguća misija i to nije nikako dobro, jer vrijeme ističe. Ponoviću još jednom, opozicija je pogriješila što nije ušla u vladu nacionalnog jedinstva. Bila je to velikodušna ponuda. Mislim da još nije kasno da spuste gard. Moraju  shvatiti šta se dešava, i napraviti iskorak, jer se nalazimo pred jednim velikim zidom. Ako se dođe do nekog konsenzusa, zajedničkog stava, sve će biti mnogo lakše. Treba mudrosti.  Ne smije biti sujete – smatra Aćimović.

Funkcionalna država

Kada je u pitanju zajednički nivo, odnosno kako od BiH napraviti normalnu državu, prihvatljivu za sve, prema riječima ovog diplomate u pojedinim zapadnim centrima moći razmatraju tri moguća modela. Prvi etnonacionalni, drugi građanski i treći da BiH bude funkcionalna država. Pošto prva dva ne mogu proći, treći je na stolu, ali taj model, kako kaže Aćimović, očigledno nije prihvatljiv za „trojku“ iz FBiH.

– Prije par dana objavljena je informacijama da je kroz javne nabavke izgubljeno oko dvije milijarde maraka. I to je najbolji odgovor zašto nekima ne bi odgovarala funkcionalna država. Ti i takvi su u proteklom periodu uzeli ogromne svote novca. Znači, čitava ova priča oko krize ima mnoge segmente i slojevita je. Zbog toga ju je i teško riješiti – poručio je Aćimović.

Profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Drago Vuković smatra da je odluka da se izvrši rekonstrukcija Vlade iznuđena, te da je ideja predsjednika Dodika bila  da se na taj način i u teškim i izazovnim političkim vremenima dođe do šireg konsenzusa i odgovora na pokušaje rušenja Republike Srpske, a što, kako kaže, opozicija očigledno nije prepoznala ili nije htjela iz njima samo znanih razloga.

– Republika Srpska se nalazi u jednoj veoma komplikovanoj situaciji. Nikada nije ta želja za unitarnom BiH bila agresivnija i vidljivija, nego danas. Naš odgovor i naš opstanak je samo u jedinstvu, koje smo nekada bili dostigli, a  danas skoro izgubili. Vjerujem da to jedinstvo postoji u narodu bez obzira na to što neke političke grupacije uporno hoće da dokažu suprotno – istakao je Vuković za „Glas Srpske“.

Zato je, kako kaže, potreban pomenuti referendum gdje će biti testirana ta sloga i jedinstvo. Narod bi, navodi,  na referendumu trebalo da pošalje snažnu poruku svima, Šmitu, inostranom faktoru, pa i domaćim mešetarima, o tome koliko mu je važna Republika Srpska.

Put ka nezavisnosti

Prema riječima Drage Vukovića, dolazi vrijeme velikih izazova. Smatra da je ključ za izlazak iz ove velike krize u referendumu i njegovim rezultatima. Vjeruje da niko neće moći pogaziti tu narodnu volju.

– Rezultati referenduma trebalo da da natjeraju i osvijeste političke aktere da promijene ovaj diskriminatorski kurs prema Republici Srpskoj. Ako do toga ne dođe, jedini je izlaz put ka nezavisnosti – poručio je Vuković.

autor: glassrpske.com

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *