Međutim, od tada, prema brojnim ocjenama domaćih, ali i drugih stranih političara i analitičara, nije napravljen nikakav pomak. Do toga je došlo zbog tenzija na domaćem terenu, koje su, donekle, počele otvaranjem sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske, do sve očiglednije nemoći međustranačkih radnih tijela da pronađu rješenje za probleme i otvorena pitanja.
Situacija je kulminirala kada je predsjednik NiP-a i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, u vrijeme oprečnih stavova o dva zakona – onom o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli, objelodanio da, ako se oni pitaju, za SNSD nema više mjesta u vlasti u Sarajevu te da kreću u potragu za novim partnerima iz Srpske. Jedan od razloga za raskid je, kako tvrdi Konaković, čiju su smjenu u međuvremenu zatražili SNSD te SDA i DF, to što SNSD nije radio na evropskim zakonima i time kočio put BiH ka EU, a sve „po nalogu Ruske Federacije“.
Iz SNSD-a su, s druge strane, negirali te optužbe te je njihov portparol i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Radovan Kovačević posljednjih dana u nekoliko navrata naglašavao da je činjenica da je ta stranka pregovarala i dogovarala, kako kaže, najbolja rješenja za Srpsku na tom putu te na kraju i glasanja za zakone koji nose oznaku EU. Tvrdi da je SNSD najveći akcionar svake odluke Republike Srpske i BiH na evropskom putu od početka do danas.
I dok BiH, s druge strane, čeka mart i eventualnu odluku o datumu kada treba da počnu zvanični pregovori sa EU, tabela zakona koji su usvojeni do sada, uključujući i posljednja dva – zakone o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, pokazuje da je najviše akata sa oznakom EU došlo iz resora kojima rukovode kadrovi HDZ-a BiH i stranaka koje su uz SNSD.
Tako su u resoru pravde, na čijem čelu je Davor Bunoza (HDZ) kreirani Zakon o slobodi pristupa informacijama, izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.
Iza Zakona o zaštiti ličnih podataka je Ministarstvo civilnih poslova kojim rukovodi Dubravka Bošnjak (HDZ), a tri takozvana evropska zakona su kreirana i u resoru bezbjednosti, kojim je doskora rukovodio DNS-om Nenad Nešić.
Riječ je o izmjenama Zakona o strancima, Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti te Zakonu o graničnoj kontroli, koji je, takođe, prošle sedmice izglasan u Domu naroda i tako prošao svu potrebnu proceduru u Parlamentu BiH prije samog stupanja na snagu.
Jedan zakon je, prema podacima, došao iz resora kojim rukovodi SNSD-ov Staša Košarac, odnosno Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a riječ je o onom kojim je regulisana organizacija tržišta vina u BiH.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da jeste Dodik zatezao sa nekim zakonima, tražeći izjašnjenje Narodne skupštine, ali i da se čini da je „trojka“ jedva dočekala da raskine partnerstvo bez jasne vizije s kim i kako dalje u vlasti. Dodao je da, ako „trojka“ nije zadovoljna postojećim bilansom, da bolje pazi koje resore traži prilikom formiranja vlasti.
– Ovako Bunoza, kao ministar pravde, nosi gotovo polovinu reformi, jer su one u nadležnosti tog resora, ali postoji jasna politička volja i kod HDZ-a i SNSD-a za približavanje EU, mada mi se čini da Dodik u poslednja pa i dva mandata, kao da procenjuje da mu loše stoji kompromisna situacija pa je i zato možda zatezao, pod procenom da možda gubi deo glasača. „Trojka“ nije puno oklevala – zaključio je Sitarski.
Usklađivanje
Vlada Republike Srpske nedavno je razmotrila Informaciju o obavezama koje za BiH i Republiku Srpsku proističu iz procesa pridruživanja EU sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih tokom 2024. godine. Tako su, između ostalog, u informaciji sadržani podaci o tome da su, tokom 2024, ukupno 262 propisa prošla kroz postupak usklađivanja i davanja ocjene usklađenosti, a u vezi sa usklađivanjem zakonodavstva Republike Srpske sa pravnom tekovinom EU i praksom i standardima Savjeta Evrope.
