U Narodnoj skupštini je za „Glas“ potvrđeno da je zatražena dokumentacija među kojom i zaključci koji su usvojeni na toj sjednici, stenogram kao i da li su pomenuti zaključci objavljeni u „Službenom glasniku“.
Prema saznanjima „Glasa“, osim šefa poslaničkog Kluba SNSD-a Srđana Mazalice koji je objelodanio da je dao iskaz u Tužilaštvu, poziv da dođu na istu adresu dobili su i predstavnici SDS-a i PDP-a iz Narodne skupštine.
Predsjednik Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga potvrdio je kratko za „Glas“ da je u utorak bio u Tužilaštvu BiH i dao izjavu, ne želeći da iznosi više detalja o tome.
Šef poslaničkog Kluba PDP-a Igor Crnadak potvrdio je za „Glas Srpske“ da je i njima stigao poziv iz Tužilaštva, ali da je na toj sjednici Kolegijuma umjesto njega bila zamjenica Mirna Banjac Savić. S njom do zaključenja ovog broja „Glasa“ nismo uspjeli stupiti u kontakt, kao ni sa ostalim šefovima poslaničkih klubova.
Mazalica je, s druge strane, medijima potvrdio da je u Tužilaštvu BiH dao iskaz o 16. posebnoj sjednici Narodne skupštine na kojoj je raspravljano o informaciji o urušavanju pravnog sistema u BiH kršenjem Dejtona, što je ocijenio kao klasičan vid političkog zastrašivanja narodnih poslanika.
Za Srnu je rekao da su ga pitali i o zaključcima koji se odnose na moguću zabranu rada Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštva i Suda BiH na teritoriji Republike Srpske, kao i o radnoj grupi za izradu prijedloga za mirno razdruživanje i brojnim drugim temama.
– To je bio jedan klasični vid političkog zastrašivanja poslanika koje ne mogu osumnjičiti, ni optužiti za krivično djelo zbog imuniteta. Međutim, poslanici se, kao i svaki građanin, moraju odazvati pozivu Tužilaštva na saslušanje. Rečeno mi je da ovdje nema osumnjičenih, već da je to svojevrsno ispitivanje o događaju koji se desio – naglasio je Mazalica.
Smatra da u tim stvarima ne postoji osnov da se narodni poslanik podvrgne ispitivanju bez ikakvog konkretnog cilja, već da je cilj da izgube dan i da im se skrene pažnja da sljedeći put ne donose odluke kakve inače donose.
– Moja je procjena da ovdje neće biti nekog krivičnog djela i da nije upereno protiv nekih drugih lica, već da se radi o pokušaju uticaja na donošenje nekih narednih odluka u Skupštini. Skrenuo sam pažnju da je to nečuveno miješanje pravosuđa u rad zakonodavne vlasti – ukazao je Mazalica.
Prema njegovim riječima, tokom saslušanja moglo se primijetiti koliki je uticaj Kristijana Šmita na tužioca.
– Kada mi je tužilac postavio pitanje da li sam upoznat da je Šmit stavio van snage zaključke Skupštine, odgovorio sam da sam saznao iz medija da je bivši njemački ministar poljoprivrede navodno stavio van snage zaključke. Ona tu formulaciju nije htjela da stavi u zapisnik pa je čak i preformulisala pitanje, samo da ne bi bila formulacija koja bi možda uvrijedila Šmita – naglasio je Mazalica.
Na tom skupštinskom zasjedanju, na prijedlog poslanika SNSD-a, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP-a i US-a usvojeno je nekoliko zaključaka. Precizirano je da je Srpska privržena poštovanju teritorije i podijeljenog suvereniteta između entiteta i BiH, definisanog Dejtonom i da su u BiH teško narušeni pravni sistem i pravna sigurnost svih građana s obzirom na donošenje nezakonitih odluka od strane svih dosadašnjih visokih predstavnika, ali i Kristijana Šmita koji nije izabran za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom deset Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Narodna skupština je konstatovala i da neustavni, Tužilaštvo BiH i Sud BiH, vode politički montiran proces protiv predstavnika Republike te da zloupotreba Tužilaštva BiH i pokušaj miješanja u rad najvišeg predstavničkog tijela Republike Srpske moraju biti personalizovani i procesuirani.
Američki sajt
Srđan Mazalica je rekao da su mu tokom davanja iskaza spominjali i nekakve informacije na sajtu ministarstva finansija i trezora SAD i razloge zbog kojih su određena lica sankcionisana.
– Ti razlozi, za koje znamo da su mnogi netačni i paušalni, njima su predstavljali osnov da mogu pozivati narodne poslanike kao da pred sobom imamo neki relevantan izvor, a ne nešto što je neko napisao. Postavlja se pitanje zašto je relevantan izvor sajt neke organizacije koja pripada stranoj državi – poručio je Mazalica.
autor: glassrpske.com
