Parlamentarni zaključak prema kojem visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi niti mijenja zakone je izuzetno važan jer je prvi put u Parlamentarnoj skupštini BiH zauzet stav da su jedino parlamenti nadležni za te poslove, ali ni to, vjerovatno, neće promjeniti mišljenje sudija Ustavnog suda BiH čime će još jednom potvrditi svoju vazalsku ulogu.
Zaključak da, u konkretnom slučaju Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje jer nije imenovan u skladu sa propisima u UN, nema nadležnost da mijenja zakone usvojen je za četiri glasa „za“ i tri „protiv“.
Za su glasali srpski i hrvatski predstavnici u Ustavnopravnoj komisiji u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u petak na sjednici, a do toga je doveo dopis Ustavnog suda BiH zbog zahtjeva za ocjenu ustavnosti iz Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
SNSD je pršle godine zatražio ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona i samostalnog člana 4. izmjena i dopuna tog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo Krstijan Šmit potpisujući se kao visoki predstavnik, a kojima je za nepoštivanje njegovih odluka propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i da „pravila“ stupaju na snagu objavu na sajtu OHR-a.
-
Šta kažu pravnici
Pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša je istakao da zaključak, nažalost, nema nikakav pravno obavezujući karakter.
– Da je komisija ozbiljno radila svoj, kao što nije, iako ne sporim da je i ovo uspjeh u aktuelnim političko-pravnim okolnostima, trebala se obratiti Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine te da, u najmanju ruku, bude usvojena rezolucija, a možda i pravni akt jače snage gdje bi bilo konstatovano da visoki predstavnici nikada nisu imali pravo da donesu bilo koji zakon, a ne samo izmjene Krivičnog zakona BiH. U tom slučaju, to bi bio završen posao i sudije ne bi imale o čemu da odlučuju – rekao je Grmuša za „Glas“.
Podsjetio je da je prije četiri godine podnio inicijativu s ciljem da bude usvojena rezolucija u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojoj bi bilo navedeno da visoki predstavnici nikada nisu imali pravo da nameću zakone.
– Nikada nisam dobio odgovor, čak ni od srpskih predstavnika. Ustavni sud BiH je, s druge strane, u više odluka konstatovao da nema nadležnost da preispituje odluke visokih predstavnika tako da ni sada neće biti ništa drugačije – rekao je Grmuša.
Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić smatra da je napravljen veliki iskorak, politički i demokratski, ali takođe ne vidi prostor da sud promjeni stav, podsjetivši na raniju praksu Ustavnog suda.
– U ovim okolnostima je to neizvjesno očekivati – rekao je Sakić za „Glas“.
-
Stvari jasne
Za poslanika SNSD-a i člana Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Mladena Ilića stvari su odavno jasne.
– Bitan je stav da su parlamenti nadležni za donošenje zakona. Ustavni sud treba da čuva i štiti Ustav ove državne zajednice i učestvuje u stvaranju pravne sigurnosti unutar BiH – izjavio je Ilić za „Glas“.
Nametanja od strane pojedinaca, kao što je bila promjena Krivičnog zakona BiH od strane Šmita, treba, kaže, da budu poništena.
– To je jedini način da pokušamo da stvorimo pravnu sigurnost. Sve ostalo je avanturizam i dovođenje prava i pravne države na koljena – rekao je Ilić.
Protiv predloženog zaključka su na sjednici glasali članovi iz stranaka sa bošnjačkim predznakom, a po nametnutom članu Krivičnog zakona BiH je suđeno i Miloradu Dodiku, u svojstvu predsjednika Srpske, te i izrečena osuđujuća presuda.
autor: http://glassrpske.com
