Srpska pravoslavna crkva obilježava praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Velika Gospojina se u crkvenom kalendaru ubraja u red Bogorodičinih praznika i spada među najveće praznike poslije Vaskrsa i Božića. Vjernici ovaj dan doživljavaju kao poseban trenutak sabornosti, pa se u mnogim krajevima održavaju sabori, litije i molitve, a brojne porodice slave i krsnu slavu posvećenu Uspenju.
Uoči praznika završava se dvonedjeljni Gospojinski post, a na sam dan Velike Gospojine vjernici tradicionalno odlaze u hramove, gdje prisustvuju liturgijama i pričešću. Posebno su poznati sabori u velikim manastirima posvećenim Bogorodici, poput manastira Krušedol na Fruškoj gori, Tvrdoša kod Trebinja i Hercegovačke Gračanice.
