Veze Tita i Konakovića
Njemački list Der Tagesspiegel pisao je o bosanskohercegovačkom kartelu koji je djelovao na globalnom nivou, navodeći da je pokušao da se umiješa u politiku Bosne i Hercegovine i to, kako su naveli, očigledno sa uspjehom.
U tekstu se pominju navodne veze ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića s ovom grupom.
Tekst pod naslovom „Kriminalni kartel želio se infiltrirati u državu: Bosanski ministar vanjskih poslova i narko boss“, počinje s nedavnim obraćanjem Konakovića kada je, kako se navodi, bio vidno uznemiren dok je insistirao na tome da nema veze s uhapšenim članovima kartela.
Specijalne jedinice bosanskohercegovačke policije nedavno su u Sarajevu i drugim dijelovima zemlje uhapsila brojne osumnjičene pod operativnim nazivom „Black Tie“.
Sumnja se da pripadaju jednom od najvećih narkokartela na svijetu.
Njemački list navodi da je, osim četvorice bosanskohercegovačkih policajaca i načelnika policije, uhapšen i Gordan Memija – blizak prijatelj ministra vanjskih poslova.
Državno tužilaštvo tereti Memiju da je za 320.000 eura iz kartela kupio policijske uniforme za specijalnu jedinicu MUP-a i na taj način prao novac.
„Međutim, ovo je vjerovatno samo vrh otkrivenog ledenog brijega“, piše Der Tagesspiegel.
List piše da je zločinačka organizacija koju je predvodio Edin Gačanin Tito navodno pokušala infiltrirati vlasti u zemlji, te da šefa kartela policija nije uhvatila jer se nalazi u Dubaiju, gdje živi u stanu vrijednom 30 miliona evra u Burj Khalifi, najvišoj zgradi na svijetu.
Godinama su istražne agencije poput FBI-a, američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i evropske policijske agencije Europol radile na razbijanju narko kartela. Prema procenama stručnjaka, Tito od, između ostalog, trgovine kokainom zarađuje oko 50 milijardi eura godišnje.
Veze Tita i Konakovića
Da bi oprao svoj profit od droge, osnovao je globalnu mrežu kompanija u koje je uložio ovaj novac.
Za generalne direktore ovih kompanija postavljao je neprijatelje i poznanike koji su, naprimjer, prilično neprimjetno radili u izvozno-uvoznoj trgovini voćem. Međutim, Tito je tajno koristio isporuku robe za šverc droge, navodi list.
„Iznova i iznova se dešavaju državni udari visokog profila, kao 2017. godine, kada je jedan od Titovih ljudi uhvaćen sa 1,5 tona kokaina u Peruu.
Paketi su imali svoj pečat sa oznakom države BiH, što znači Bosna i Hercegovina.
Nadležne vlasti u Holandiji procjenjuju da se više od 20 tona zaplijenjenih opijata širom svijeta može pratiti samo do krijumčarske mreže Gačanina“, piše Der Tagesspiegel.
Europol je razotkrio sistem kriminalne organizacije, između ostalog, tako što su pregledali razgovore i SMS poruke među pripadnicima grupe koje su bile zaštićene pomoću aplikacije Sky ECC.
Navodi se da su razgovori pružili uvid u velike ambicije Tita.
„Tito sebe vidi kao balkanskog Pabla Eskobara koji bi želio da se uključi u politiku. Htio je svojim novcem kupiti stranku i doći u vladu“, izjavio je za Tagesspiegel istraživački novinar Avdo Avdić.
Kako piše ovaj list, čini se da je u toj namjeri stigao prilično daleko, s obzirom na to da je iz razgovora vidljivo da je Tito već uspostavio bliske veze sa raznim vrhunskim političarima iz stranke Narod i pravda – „upravo sa strankom koju je svojevremeno osnovao sadašnji ministar vanjskih poslova Konaković uz obećanje borbe protiv korupcije u zemlji“.
Osim toga, kako se dalje navodi, podaci iz Konakovićevog pasoša, njegove supruge i kćerke pronađeni su u zaplijenjenom mobilnom telefonu Titovog tjelohranitelja Đenisa Kadrića.
Avdić sumnja da je ministar vanjskih poslova trebao posjetiti Tita u Dubaiju i razgovarati o njihovoj daljoj saradnji.
Konaković to, s druge strane, negira
„Politička korupcija u BiH je sistemska. To je sistem u kojem organizovani kriminal napreduje“, rekao je Bodo Veber, stručnjak za Balkan iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu, za ovaj list.
Der Tagesspiegel navodi da novi skandal pokazuje koliko duboko seže korupcija u zemlji.
Naime, doznalo se da je prije nekoliko mjeseci bosanskohercegovačko Predsjedništvo imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami.
Smatra se da je Kol bio jedan od Titovih perača novca u Južnoj Americi.
Nakon otkrića, odmah je izgubio poziciju počasnog konzula, a, kako navodi ovaj list, kako je uspio dospjeti na tu poziciju i dalje je misterija.
