Zašto se gnijezdo lastavica ne dira

Zašto se gnijezdo lastavica ne dira

Zašto se gnijezdo lastavica ne dira.

Čak i u sezoni proljećnih radova, kad se zidovi žbukaju, a kuće i ostali objekti kreče, majstori bi dobili strogo uputstvo da lastino gnijezdo mora ostati nedirnuto i neuznemireno.

Lastavica uživa veliki ugled kod stanovnika sela. Iako se kaže da „jedna lasta ne čini proljeće“ ljudi su se i toj jednoj, prvoj koju vide, radovali kao rodu rođenom. Njena pojava je značila da je zimi kraj, a to je bilo dragocjeno u doba kad se seljak bojao zime.

Ova ljupka ptica s ugodnim glasom iz nekog razloga se nastanjuje u blizini ljudi, čak pravi gnijezdo pod strehom, na tavanu ili u štali poljoprivrednog gazdinstva. Kada bi vidjeli njeno gnijezdo, pa još kad se iz njega začuje karakteristično pištanje mladunaca, seljaci su se radovali, jer je taj prizor njima predstavljao pouzdan znak sreće, napretka i bogatstva.

Malo dijete – „lašče“

Posebno su se radovali stariji zbog vjerovanja da lastavice donose unučad. Kada se unuče rodi, u prvim sedmica života, negdje i godinama, zvalo se „lašče“ (mala lasta). Kad dijete prohoda, stariji ga hvataju za ruke, podižu, vrte u krug, izgovarajući blagoslove u kojima se obavezno spominjala i ova ptica pjevačica.

Njeno gnijezdo se ne dira. Čak i u sezoni proljećnih radova, kad se zidovi žbukaju, a kuće i ostali objekti kreče, majstori bi dobili strogo uputstvo da lastino gnijezdo mora ostati nedirnuto i neuznemireno. Onom ko bi ga oštetio ili naškodio mladuncima, dogodila bi se, po vjerovanju, velika nesreća, što jasno dokazuje ono što etnolozi dobro znaju: ova ptica je „glasnik“ predaka, a kad su preci zadovoljni, poljoprivredno domaćinstvo napreduje.

Perje olakšava porod

Kad doleti na prozor, stići će pismo ili lijepe vijesti. Ko je vidi prvi put u godini, treba odmah dodirnuti novac u džepu, da bi se imovina uvećavala. Kad laste nisko lete, biće kiše. Ovo je i razumljivo, jer tada i insekti kojima se ove ptice hrane hrani silaze bliže zemlji. Njihovo perje (nikako otkinuto, nego ono koje je samo palo s ptice), spaljeno u prah, po vjerovanju olakšava porod.

Postoji, istina rijetko, i žensko ime Lasta, još rjeđe za dječaka – Lastan, kako se zvao legendarni junak časopisa Modra lasta. Za razliku od mnogih malih ptica – sjenica, vrabaca, koje su u davna vremena lako mogle završiti u ručku, posebno kod siromašnijih seljaka, ova ptica selica se ne jede. Izostanak ili smanjenje broja lastavica izazivao bi strah čak i u ta davna vremena kad ljudi nisu znali za ekologiju. Zanimljivo je da je upravo ova ptica u velikom poštovanju kod većine naroda na svijetu, od Japana i Havaja do Irske.

Simbol odane ljubavi

Smatra se simbolom odane ljubavi, bračne vjernosti i brižljivog posvećenog roditeljstva, a svako od ovih vjerovanja znanstvenici su dokazali kao točno. Čest je motiv u slikarstvu i grafici, osobito u Kini i Japanu. Pojavljuje se na poštanskim markicama diljem svijeta, vjerovatno zato da bi pošiljke brže stizale.

Poznate su, u različitim varijantama, narodne priče o seljaku koji je njegovao povrijeđenu lastavicu, a ona se oporavila i nagradila ga srećom i bogatstvom. Obrve i trepavice lijepe djevojke ili momka upoređuju se s njenim krilima. Ušla je u narodne pjesme.

Danas je zakonom zaštićena vrsta, jer se broj jedinki drastično smanjio. Ko je želi otjerati, smije za to koristiti samo ekološka sredstva. Događa se ipak da ova nježna ptica, vrlo značajna za ravnotežu u prirodi, strada od otrova namijenjenog drugim vrstama, prenosi Agroklub.

autor:http://nezavisne.com

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.