Zašto Ustavni sud BiH ne odlučuje o privremenoj mjeri?

To što i u Sarajevu i u Banjaluci svi prejudiciraju odluku Ustavnog suda BiH možda je realno, ali je na granici skandala što je to zvanično napravila Centralna izborna komisija.

„Time se otvoreno može postaviti pitanje CIK-u da li vi prejudicirate odluku Ustavnog suda BiH, da li vi već unaprijed znate da će ta odluka biti negativna. I, ako znate, kako znate?“, kaže Marko Romić, spoljni član Odbora za ustavna pitanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske

Ustavni i zakonski okvir u smislu rokova još ostavlja mogućnost za prijevremene izbore u slučaju da Ustavni sud ekspresno odbije zahtjev za privremenu mjeru, kao i apelaciju u meritumu, ali postupanje, ili bolje rečeno nepostupanje Ustavnog suda sugeriše statiranje u kukuruzu dok se nešto politički ne raspetlja. Shodno, još nije moguće bez dileme reći da li se sa masterplanom brisanja Dodika iz političkog života nastavlja punim gasom ili i preko međuentitetske linije, ali i preko državne granice, ima dilema u strategiji.

Jer pravni tim Milorada Dodika još je 7. avgusta podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za određivanje privremene mjere. Hitno djeluje kao elastičan pojam, ali u pravnoj praksi se rijetko ko usuđuje praviti lud po ovom pitanju. Ustavni sud, međutim, već mjesec dana nije preduzeo nijedan korak osim što su se žalili na to da ne mogu da sastave ni malo vijeće. Bivši predsjednik CIK-a razbija i tu mantru – već se desilo da sam predsjednik Ustavnog suda odluči o ovim i ovakvim hitnim pitanjima.

„U prošlom izbornom ciklusu Srpskoj demokratskoj stranci je Centralna izborna komisija odbila prijavu za učešće na izborima i tu odluku je Sud BiH potvrdio. To je bilo u skladu sa zakonom, a onda je išla apelacija sa zahtjevom za za privremenu mjeru koju je Ustavni sud odmah, gotovo isti dan, odnosno sama predsjednica Ustavnog suda, tada Seada Palavrić, ne čekajući, ne formirajući ni malo, ni veliko, ni bilo kakvo vijeće donijela odluku kojom je usvojila zahtjeve i donijela privremenu mjeru i stranka je ovjerena za izbore“, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izbore komisije BiH.

Da se postupalo po zdravom razumu, imajući u vidu da se raspisuju izbori za pitanje koje nije okončano na svim domaćim sudskim instancama, Ustavni sud je trebalo da odlučuje najhitnije – ne samo o zahtjevu za privremenu mjeru, nego i o suštini apelacije. I to ne samo po zdravom razumu, nego i po članu 25 Pravila Ustavnog suda.

Da bi postupala u sivoj zoni pravila Centralna izborna komisija je kreirala upitan diskurs da je u svakom slučaju morala da raspiše izbore. Bilo bi zanimljivo čuti kako bi komunicirali obavezu da ih otpišu, ukoliko Ustavni sud odloži primjenu presude ili je konačno i obustavi. Ali to su sve, uslovno rečeno, lagani i uredni scenariji. Stvari se dodatno usložnjavaju u slučaju da Ustavni sud nastavi da kupuje vrijeme do raspisanih izbora kako bi se oni, u kakvom god kapacitetu, zapravo i desili. Tu se otvara pitanje šta će se desiti ako Ustavni sud BiH odluči pozitivno o Dodikovoj apelaciji, odnosno stavi van snage presudu Suda BiH i posljedično oduzimanje mandata, a sve se to desi nakon provedenih prijevremenih izbora.

„Dolazimo u jednu novu pravnu situaciju koju nismo, koliko mi je poznato, imali u našoj izbornoj i pravnoj praksi i proceduri. Ono jedino što je moguće jeste da se ili da se ponovo provedu novi izbori, odnosno da CIK poništi svoje ranije rješenje o dodjeli mandata tom predsjedniku i da se raspišu ponovo izbori, odnosno da se vrati mandat jedinom legalnom izabranom predsjedniku Dodiku“, kaže Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije PD PS BiH.

Serijal „zakon i nered“ koji građani već duže vrijeme jedva mogu da isprate lansirao je tezu da Milorad Dodik malo poštuje, pa malo ne poštuje ustave, zakone i institucije Republike Srpske i BiH i sad je glavni adut na koji u usijanoj atmosferi jako računaju sarajevski funkcioneri i političari, pa i dio opozicije u Republici Srpskoj. S druge strane, Milorad Dodik je i političar i građanin koji kao takav koristi sve raspoložive mehanizme – političke i pravne – da zaštiti ono što sad već liči kao pravo građana Republike Srpske da odlučuju o svojim liderima i svojoj budućnosti, ma koliko u svemu ovom da ima njegove lične političke kože. Njegovi savjetnici naglašavaju da čak i u toj i takvoj borbi nije baš tačno da Dodik s pravnog aspekta uzima šta mu se sviđa kao sa švedskog stola.

„Pravni tim predsjednika je ispoštovao sve pravne procedure, poštovao prvenstveno krivični postupak, drugostepeni krivični postupak, podnio apelaciju na pravosnažnu krivičnu presudu, pravno se borio s tom neustavnom, duboko neustavnom odlukom CIK-a BiH, i pokazao jednu nevjerovatnu pravničku korektnost, smirenost i poštovanje. Predsjednik Dodik sve vrijeme daje nadu Dejtonskog BiH da se izvuče iz ovoga i da nastavi mirno da koegzistira kao zajednica dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH“, kaže Marko Romić, savjetnik predsjednika Republike Srpske.

Dodikova apelacija Ustavnom sudu svakako jeste pokušaj da se Dodik sačuva u Palati Republike, a posljedično spase i institucije Republike Srpske, ali Ustavni sud BiH zapravo je jedina šansa političkog establišmenta koji je osmislio, spakovao i duboku zaglibio u obračun s Miloradom Dodikom, da ne dovedu BiH do tačke ključanja koja će je otopiti, ako ne i potopiti. Jasnije rečeno, ukoliko postoji volja u Sarajevu, Briselu i gdje god je već osmišljena ova nimalo zabavna politička igra, odluka Ustavnog suda da poništi presudu Suda BiH je jedini način da se cijela situacija elegantno i bez ugrožavanja pravnog ugleda BiH deeskalira. Još jasnije rečeno, a u vezi s posljednjim najavama predsjednika Republike i politički gledano, krnji sastav vrhovne pravosudne institucije u BiH u ovoj epizodi jedini može da spasi ne samo ugled BiH, nego i Bosnu kao, uslovno rečeno, funkcionalnu državu.

autor.http://atvbl.rs