Republika Srpska ne može da se izbori sa inflatornom olujom, koju ni na koji način nije izazvala, ako je u svemu izostala bilo kakva reakcija Centralne banke BiH. I to nije jedini neprihvatljivi propust Centralne banke BiH, upozorava za Faktor profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac. U razgovoru za naš magazin ukazuje i da je potpuno neshvatljivo da Centralna banka nije u stanju ni da zaštiti svoj kapital, koji bi ove godine mogao da pretrpi ukupni gubitak od čak pola milijarde KM. I ne „bacaju” samo tu milione maraka, već i na čuvanje keša u zapadnoevropskim bankama, dok trezori u Banjaluci „zjape” prazni, naglašava Radivojac.
FAKTOR: Kojim mjerama bi se mogla „zauzdati” uvezena inflacija u Srpskoj, imajući u vidu da njena kretanja utiču i cijene pojedinih roba na inostranom tržištu?
RADIVOJAC: Trenutno na sceni imamo „inflatornu oluju“.
Mi to nismo prouzrokovali, jer nismo štampali novac, i to nije inflacija koju smo mi upoznali ’90. godina.
To je inflacija za koju sada ne možemo da vidimo kakve će ostaviti posljedice i na koga, odnosno da li će srazmjerno stradati i veliki i mali ili jedni više, a drugi manje.
Moja procjena je da će, kao i do sada, većina tereta biti prebačena na leđa malih.
Kako bi se to saniralo, potrebne su mjere ekonomske politike, kroz dva instrumenta, fiskalne i monetarne politike.
FAKTOR: Usljed toga postoji li odgovornost Centralne banke BiH koja ponovo nije reagovala?
RADIVOJAC: Potpuno je neprihvatljivo da Centralna banka ni na koji način ne reaguje, osim što svaki mjesec primaju plate i štancaju beskorisne izvještaje o tome da se ne bave svojim poslom.
Njihovim lošim politikama i neodgovornim potezima je smanjen kapital Centralne banke za oko 100 miliona KM u prošloj godini, a projekcija je da će za ovu godinu izgubiti još 400 miliona, što je pola milijarde.
Za tih nepovratno izgubljenih pola milijarde KM su mogli ove godine kupiti obveznice entiteta, kantona, opština… ili jednostavno podijeliti stanovništvu kao što to radi Srbija, a čije su oni kupili obveznice i zašto?
I neka konačno javnosti objasne kako su vršili optimalizaciju portfolija i uspjeli izgubiti ovoliko novca za tako kratak period.
Imamo situaciju da se politike sprovode potpuno mimo svih profesionalnih standarda koji su primjereni ovako kriznoj i turbulentnoj situaciji, a sve pod obrazloženjem da tako treba te da je tako radio i prvi guverner Piter Nikol pa oni to ne bi mijenjali da nešto ne pokvare, iako su prošle već decenije od toga. Centralna banka nije ni finansijski podržala sistem javnih finansija da „ostane iznad površine vode“ već su ih pustili da se sami snalaze na međunarodnom finansijskom tržištu.
Istovremeno, ne pada im na pamet da instrumentima monetarno-kreditne politike proaktivno utiču i podrže domaći finansijski sistem, saglasno mjerama fiskalne politike koje su zacrtane budžetima. Samo na taj način mogli smo se izvući iz ove oluje.
FAKTOR: Koliko je situacija ozbiljna?
RADIVOJAC: Situacija je, što se tiče inflacije i monetarne vlasti, veoma ozbiljna i na granici kritične.
Zbog njihovog nečinjenja, mi stanovnici ove zemlje ćemo proći najgore.
Ali, autističnom menadžmentu u Centralnoj banci to nije problem, već im je jedini cilj primiti platu i vrtiti priču kako će oni na Hastahani u Sarajevu praviti još jednu zgradu, a usput oni nekom nešto ne daju kao da je to njihova privatna svojina.
A istovremeno imaju zgradu u Banjaluci i njihovo je bilo samo da uđu u kancelarije i rade.
MILIONE PLAĆAJU STRANIM BANKAMA
FAKTOR: Po Vama, šta je razlog da Centralna banka BiH nije preselila sjedište u Banjaluku?
RADIVOJAC: Centralna banka BiH plaća milione maraka kako bi čuvali gotovinu u inostranstvu, a neće da ga za nula maraka deponuju u trezor u Banjaluci. Zašto?
Zato što ne žele da sjedište bude u Banjaluci.
Za razliku od Uprave za indirektno oprezivanje BiH koja još uvijek rješava „stambeno pitanje“, Centralna banka to već ima riješeno.
Imaju namjenski pravljenu zgradu sa specijalnim sefovima za čuvanje novca, zlata…
Ovaj narod ne zaslužuje da se Centralna banka tako ponaša, jer oni nisu svijet za sebe i to nije njihov novac, već ovog naroda.
Stručna javnost pita: „Gdje je gotov novac iz BiH koji smo zamijenili u KM”? Trezori su manje-više prazni u Centralnij banci Bih u Banjaluci, jer ga drže u inostranstvu i za držanje depozita u inostranstvu su platili u 2020. godini preko 17,5 mil KM a u 2021. godini će vjerovatno platiti još više miliona KM.
FAKTOR: Lider SNSD-a Milorad Dodik je najavio da će kao predsjednik najveće političke organizacije u Republici Srpskoj i BiH predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 odsto.
RADIVOJAC: To bi bio odgovor fiskalne vlasti u Republici Srpskoj.
I mnogo više ne bi mogli da urade, jer bi budžeti ostali bez izvornih prihoda, za plate i socijalna davanja građanima.
Sistem javnih finansija je već iscrpljen zbog korone, zdravstveni sektor sve više košta…
Ponovo napominjem, inflacija nije fiskalni fenomen, već monetarni fenomen.
FAKTOR: Da li je bilo realno povećanje cijena goriva i osnovnih životnih namirnica u Repupublici Srpskoj i da li pojedina uzastopna poskupljenja imaju opravdanje u iznosima sirovina i naftnih derivata na svjetskom tržištu?
RADIVOJAC: Realno je povećanje cijena, jer cijene najvećeg broja tih roba ne zavise od nas.
Ne proizvodimo naftu niti gas za koje danas vidimo da poskupljuju na dnevnom nivou.
Sve što se kod nas dešava je refleksija međunarodnog tržišta energenata.
Očigledno je da će ovu godinu obilježiti takva dešavanja, na određeni način nekontrolisani, neočekivani i neprirodan i neobjašnjiv rast cijena kako energenata, tako i osnovnih životnih naminica.
I to ne smao u Srpskoj, već i u našem širem okruženju.
FAKTOR: Na koji način spriječiti zloupotrebe, na koje ukazuju i građani i sindikalci i da li su zakazali inspekcijski organi?
RADIVOJAC: Mislim da moguće represivnim državnim aparatom, čak i preventivno, djelovati na te pojave, budući da se, izuzev nekih specifičnih roba, koje mi proizvodimo za domaću upotrebu, a tiču se hrane, voća i povrća, sve što je u višem nivou prerade uvozimo.
Moguće je kontrolama i na granici i distribuciji sve to bolje kontrolisati, nego što je to bio slučaj prije 20 godina.
U današnje vrijeme većima maloprodaje je koncentrisana u velikim maloprodajnim lancima, a veoma zanemraljiv dio se obavlja kroz samostalne trgovačke radnje. Tako da kontrola kroz pet-šest trgovinskih lanaca odmah daje rezultate.
FAKTOR: Šta bi za građane i budžet značilo usvajanje uredbi o ograničenju cijene hljeba, odnosno nekih životnih namirnica?
RADIVOJAC: Ovo je kratkoročna, administrativna mjera naše Vlade, koja ne može riješiti problem, jer ga ona nije ni izazvala i nemoguće je dugoročno tako kontrolisati cijene na malom otvorenom tržištu kao što je naše.
To nije mogla ni bivša Jugoslavija, a ni SSSR.
Takvom mjerom bi se samo na par mjeseci stabilizovalo tržište.
Međutim, ako cijene globalno nastave na rastu, naše tržište će se srušiti i doćiće do nestašica.
Dugoročno, bez istrumenata monetarne politike i jasne strategije centralne banke BiH kako će upravljati inflacijom, nema efekta preduzimati parcijalne fiskalne i administrativne mjere.
KRIVCI ZBOG MONETRANE NESTABILNOSTI
RADIVOJAC: Centralna banka je najodgovornija za stanja inflacije u BiH i u opisu njihovog posla je monetarna stabilnost i kontrola inflacije.
Ako imamo inflaciju mimo kontrole i uticaja Centralne banke onda imamo monetarnu nestabilnost i neadekvatno funkcionisanje finansijskog sistema.
Ako postavimo pitanje šta onda rade po tom pitanju u Centralnoj banci, odgovor se sam nameće – ništa!
GORE OD KUGE I KOLERE
RADIVOJAC: U ovoj situaciji inflatorne oluje nabolje će proći one zemlje koje su štampale novac, a najgore mi, koji to ne možemo i na sve to nemamo bilo kakav uticaj.
Nevezano za dnevnu politiku, Centralna banka je morala povući određene poteze, jer kuga i kolera su ništa u odnosu na ono što će se dešavati!
Obezvrijediće se štednja stanovništva i hoćemo li ponovo imati slučaj „stara devizna štednja“ zahvaljujući Softiću.
Jer ovo će trajati godinama.
SOFTIĆ „SVOJE” GUBITKE PREVALIO BANKAMA
RADIVOJAC: Od Nove godine smo zbog nerada gospodina Softića i odsustva bilo kakvih procjena u smislu dešavanja na globalnom finansijskom tržištu svi dobili i „čestitku“, jer grđani poslovnim bankama plaćaju npr. veće provizije u platnom prometu.
On je sve troškove gubitaka prevalio na poslovne banke, a oni na stanovništvo i gotovo je nevjerovatno da on sam u svojim intervjuima to proglasi uspjehom i vođenjem odgovorne finansijske politike.
Poštujem to što je Softić profesor menadžmenta, ali ovo je pitanje finansija.
PROGANJA SRPSKI KADAR
RADIVOJAC: Do sada sam vidio samo to da je guverner Centralne banke BiH Senad Softić jedino provodio istragu ko je od Srba slavio Dan Republike Srpske.
Ako je to istina, onda, stvarno nemam riječi.
VODI NAS U SUNOVRAT
RADIVOJAC: Srbija se hvali enormnim povećanim rezervama zlata, a šta je po tom pitanju uradila Centralna banka BiH. Imamo i primjer Hrvatske.
Ta autistična politika Centralne banke, kada je riječ o monetarnoj politici, može nas odvesti samo u sunovrat.
Mimo svoje volje bićemo uvučeni u spiralu inflacije, ako ovako nastave.
Softić i Centralna banka će nas finansijski uništiti.
TREBA IĆI U NOVA ZADUŽENJA
RADIVOJAC: Ako neko pita da li se treba dodatno zaduživati, da bi se kroz budžete pokrio dio troškova inflacije koje trpi stanovništvo kako bi mogli bar djelimično sanirati ekstremne udare na životni standard, odgovor je – da.
Vidimo zemlje evropske unije koliko su se zaduživale i štampale novca, a istini za volju i centralna banka BiH je dala svoj doprinos održavanju životnog standarda građana EU, jer dobar dio tih obveznica je kupila (oko 10 milijardi KM) tako da smo dovedeni u situaciju da mi finansiramo budžetski deficit u zemljama EU od kojih se posebno ističu Francuska, Belgija, Španija, Holandija, Austrija, Italija i Finska.
Paradoksalno je da njihov budžetski deficit smijemo finansirati našim novcem, a ne smijemo svoj.
Nevjerovatno ali istinito.
Što je najcrnje, novac naših deponovanih deviznih rezervi te iste strane banke vraćaju u BiH te našim građanima daju kredite.
Entiteti su tim istim bankama za nekoliko godina platili blizu 300 miliona KM po osnovu emitovanih trezorskih zapisa.
Dakle, začarani krug finansijskog ropstva u režiji CB BiH je već zatvoren i u njemu sami plaćamo svoje siromašenje jer de facto plaćamo drugima kamatu što nam pozajmljuju naš novac.
autor:faktormagazin.ba, tekst je izašao u štampanom izdanju FM 34 od 10.feburara 2022. godine
