Zašto opozicija u Srpskoj i Federacija BiH ne žele zgradu UIO u Banjaluci?

Da je potpuno ispravna odluka Vlade Republike Srpske da vrati nadležnost u oblasti indirektnih poreza, potvrđuje i činjenica da oni koji se „kunu“ u BiH ipak nisu željeli da se Uprava za indirektno oporezivanje BiH trajno smjesti u Banjaluku. Tako je prošlo punih godinu dana u pokušaju da se osiguraju sredstva za kupovinu objekta ove institucije zadužene za prikupljane indirektih poreza. Nedavno je poništen oglas na koji je bila pristigla samo jedna ponuda, koja je ispunjavala sve tražene uslove za trajni smještaj Uprave u najvećem gradu Srpske. Na ovaj način je još jednom potvrđeno kakvu BiH žele političke strukture iz Federacije BiH, minirajući sve što je pomak i napredak u Republici Srpskoj, u isto vrijeme dok se dodvoravaju već odavno „slijepoj” međunarodnoj zajednici.

Podstanari od osnivanja

Uprava za indirektno oporezivanje od svog osnivanja, od 2004. godine pa do danas (to je već punih osamnaest godina), nema riješeno pitanje smještaja zaposlenih u Središnjem odjelu i Regionalnom centru Banjaluka. Za ove namjene,

Vlada Republike Srpske je 2004. godine ustupila na korištenje poslovni objekat u ulici Bana Lazarevića, koji nije namjenski građen za ove potrebe, niti je zadovoljavao neophodne uslove za smještaj zaposlenih u Središnjem odjelu, čak ni u vrijeme osnivanja Uprave.

Zbog toga je ova institucija na nivou BiH morala pristupiti iznajmljivanju dodatnog prostora na nekoliko različitih lokacija u Banjaluci, što značajno otežava normalno funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi.

O potrebi rješavanja ovog problema menadžment UIO je godinama informisao sve nadležne institucije, podnosio zahtjeve za odobrenje budžetskih sredstava za ove namjene, ali sad je očito kome nije bilo u interesu da se sjedište UIO trajno locira u Banjaluci, tvrde dobro upućeni izvori u ovu problematiku:

– Još davne 2007. godine raspisan je prvi oglas za kupovinu zemljišta za izgradnju poslovnog objekta UIO u Banjaluci, međutim isti je poništen jer nije dostavljena nijedna ponuda.

Uprava je nakon toga zatražila od Gradske uprave Grada Banjaluka mogućnost iznalaženja rješenja kroz dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju objekta Uprave, ali nikad se nije uspjela pronaći adekvatna lokacija.

Kako smjestiti više od 600 službenika?

Zbog svega je Savjet ministara BiH krajem 2013. godine usvojio odluku kojom je odobreno 36 miliona KM za nabavku poslovnog objekta u Banjaluci i 1,9 miliona KM za opremanje istog.

U skladu sa odobrenim sredstvima intenzivno su provođene aktivnosti na ispitivanju stanja tržišta nekretnina u Banjaluci radi pronalaženja poslovnog objekta koji će zadovoljiti potrebe smještaja više od 600 službenika.

– Tako su u toku 2017. i 2018. godine raspisivani oglasi za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci, ali su poništeni jer nije bila pristigla niti jedna ponuda koja je zadovoljala tražene uslove, što potvrđuje da u tom periodu na području Banjaluke nije bilo odgovarajućih poslovnih objekata koji bi zadovoljavali potrebe smještajnih kapaciteta za zaposlene u UIO – kaže naš sagovornik.

Kako ne bi izgubila ranije dodijeljena sredstva za kupovinu objekta, UIO je u decembru 2020. godine ponovo raspisala javni oglas za kupovinu objekta u Banjaluci, kojim je traženo minimalno 12.000 m2 kancelarijskog prostora i 3.000 m2 površine tehničkog prostora.

Do roka određenog za prijem ponuda u tom postupku dostavljena je jedna prihvatljiva ponuda, ali je ponuđena cijena iznosila 98,5 miliona KM, što je za 62,5 miliona KM više od iznosa kojim trenutno raspolaže UIO.

Zato se Uprava obratila dopisom Savjetu ministara BiH tražeći pomoć kako bi se ovo pitanje konačno riješilo i kako bi sjedište UIO konačno dobilo svoju lokaciju u Banjaluci.

– Zaista je nedopustivo da pitanje rješavanja smještaja zaposlenih u najvažnijoj instituciji za fiskalnu stabilnost BiH poprimi potpuno politički karakter, što su uspjeli uraditi političali iz Federacije BiH i pojedini opozicioni političali u Srpskoj – kaže naš izvor.

– Ranije odobrenih 36 miliona KM za kupovinu objekta u Banjaluci odnosilo se na 2013. godinu, a objekat se pokušao opet kupiti u 2021. godini, pa je potpuno logično da je cijena m2 poslovnog prostora znatno poskupila u centru Banjaluke.

ŠTA KAŽU VJEŠTACI?

Tome u prilog govori i činjenica da je menadžment UIO ocijenio potrebnim i pribavljanje stručnog mišljenja ovlaštenih vještaka iz raličitih oblasti, te je angažovan Centar za vještačenje i procjenjivanje ZENIT iz Banjaluke.

Ekspertski tim vještaka ovog centra sačinio je elaborat u kojem je dao stručno mišljenje da ponuđeni poslovni objekat ispunjava propisane uslove i da je ponuđena cijena u iznosu od 98,5 miliona KM manja od tržine vrijednost navedenog objekta koja je procijenjena na 115 miliona KM.

SAD SE SVE ZNA!

Baš u cilju potpune transparentnosti o cijelom potpuku i svim detaljima UIO je informisala cjelokupnu javnost, ali i Upravni odbor UIO i Savjet ministara BiH, od kojih je bila zatražena pomoć da se ovaj dugogodišnji problem konačno riješi i da UIO dobije zgradu sjedišta u Banjaluci.

– Međutim još se jednom pokazalo da ovakvoj BiH zaista nije u interesu da Uprava dobije svoju konačnu lokaciju u Banjaluci. Sad se tačno zna i kome to nije u interesu. Zato hitno treba ići u pravcu formiranja Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske – zaključuje naš sagovornik.

Zato će više nego zanimljivo biti gledati ko će u toku 2022. godine raspisati novi oglas za kupovinu objekta Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci, hoće li to biti UIO BiH ili Vlada Republike Srpske?

autor: Faktor, tekst je izašao u štampanom izdanju FM 30 od 13.januara 2022.godine