Gradske vlasti njemačkog grada Nirnberga razmatraju da presele Državno pozorište u zgradu Kongresne hale, najveće sačuvane zgrade i simbola doba nacizma. To je naišlo na žestoke osude u kojima se tvrdi da Kongresna hala simboliše megalomaniju, monstruoznost i krah Hitlerovog režima, te da se na taj način nacističkim zgradama daje status svetilišta.
Kongresna hala nalazi se u sklopu kompleksa u kom je njemačka Nacionalsocijalistička partija održala šest kongresa, pošto je Hitler 1933. godine proglasio Nirnberg „gradom partijskih kongresa“, koji su imali propagandističku namjenu, a ne konkretan partijski rad. Cijeli kompleks projektovao je Hitlerov arhitekta Albert Šper, osim Kongresne hale, čiji su autori otac i sin Ludvig i Franc Ruf.
Gradske vlasti do kraja decembra trebalo bi da donesu odluku o mogućem preseljenju Državnog pozorišta Nirnberga u Kongresnu halu tokom rekonstrukcije zgrade teatra, što je naišlo na značajne kritike.
Kongresna hala projektovana je po ugledu na rimski Koloseum, u obliku potkovice, a Adolf Hitler je u njoj planirao da nastupa pred 50.000 ljudi.
Zbog Drugog svjetskog rata, zgrada nije u potpunosti završena, a umjesto da bude visoka 70 metara, kako je planirano, ima visinu od 38 metara. Od 1945. godine Kongresna hala je uglavnom napuštena, osim što su u njenim dijelovima smješteni Dokumentacioni centar sa stalnom izložbom o nacističkom teroru, kao i Nirnberški simfonijski orkestar.
Julija Lener, gradska sekretarka za kulturu, rekla je da bi pozorište moglo da ostane u Kongresnoj hali u narednih osam do deset godina. Kako je objasnila, zbog toga bi u Kongresnoj hali trebalo izgraditi poseban prostor za izvođenje, sa binom, orkestarskom jamom i sedištima za gledaoce, navodi londonski list.
Kritičari ove namere navode da preseljavanje pozorišta u nacističko zdanje ili njegovo okruženje nije dobra ideja.
– To bi odvratilo pažnju od onoga što bi trebalo da bude u centru pažnje – same ove monstruozne strukture. A ona asocira na sve monstruoznosti koje su se dogodile Nemačkoj tokom nacističkog režima – rekao je Hans Kristijan Tojbrih, nekadašnji rukovodilac Dokumentacionog centra.
Asocijacija „Istorija za sve“, koja organizuje edukativne posjete ovom prostoru u Nirnbergu, navodi u otvorenom pismu gradskim vlastima da bi premeštanje Državnog pozorišta u Kongresnu halu moglo da osujeti pokušaje da se posjetiocima pokaže kako su nacisti širili svoju moć, ideologiju i propagandu.
– Otvoren pogled na autentične objekte pokazuju pravi simbol megalomanije i njenog poraza, što je važan dio našeg obrazovnog koncepta – navodi se u otvorenom pismu.
Gradska vjećnica Kristina Kajzer kazala je da „pozorišna scena nikada ne bi trebalo da bude smještena u Kongresnoj hali, jer to oličava ideju o „banalnosti zla“ koju je iznijela filozof Hana Arent koja je preživjela Holokaust“.
Ipak, istoričar Ulrih Herbert je uvjeren da nema ničeg za osudu u korišćenju nacističke Kongresne hale u kulturne svrhe.
– Ko smo mi da se plašimo nacističkih zgrada stotinama godina? Kada su u pitanju žrtve nacionalsocijalizma i mjesta na kojima su stradale ili streljane, ja ću prvi insistirati da se one sačuvaju. Ali ideja kako će ova pompezna nacistička zgrada biti uništena jednom zauvijek ako se u nju useli pozorište je, po mom mišljenju, pretjerivanje. Upravo suprotno, takvi zahtjevi dovode do toga da ove pretenciozne nacističke strukture dobijaju status svetih i dostojnih pamćenja. Možda je to ono što su nekadašnji nacistički velikaši sa svojim snom ohiljadugodišnjem Rajhu htjeli da postignu – prokomentarisao je Herbert.
Izvor: Srbija danas
