Neobičan eksperiment mijenja sva dosadašnja saznanja: Ljudske gene možemo kontrolisati strujom?

Neobičan eksperiment mijenja sva dosadašnja saznanja: Ljudske gene možemo kontrolisati strujom?

Neobičan eksperiment mijenja sva dosadašnja saznanja, Ljudske gene možemo kontrolisati strujom.

Prema novom istraživanju koje su proveli naučnici sa Univerziteta ETH Cirih u Švajcarskoj, u budućnosti nas možda čeka prenosni uređaj koji bi mogao da utiče na poboljšanje našeg zdravlja.

Stručnjaci su tokom eksperimenta koristili male impulse električne energije kako bi se kod laboratorijskih miševa s posebno dizajniranim ljudskim tkivom gušterače pokrenula proizvodnja insulina.

Ovo „elektrogenetsko sučeljavanje“, navode naučnici, u budućnosti bi se moglo koristiti za pokretanje ciljanih gena. „Nosivi elektronički uređaji igraju sve veću ulogu u prikupljanju zdravstvenih podataka pojedinaca za personalizovane medicinske intervencije. Međutim, oni još uvijek ne mogu programirati direktne terapije jer ne postoji izravno elektrogenetsko sučeljavanje. Mi nudimo kariku koja nedostaje“, kazali su.

Izravno podsticanje proizvodnje insulina moglo bi, na primjer, pomoći nekome s dijabetesom. Naime, stručnjaci su tokom studije implantirali ljudske ćelije gušterače u miševe s dijabetesom tipa 1 te ih zatim stimulisali istosmjernom strujom iz akupunkturnih igala.

U eksperimentu je korišćena tehnologija regulacije pokretana istosmjernom strujom (DART) koja, kažu naučnici, spaja digitalnu tehnologiju naših gadgeta i analognu tehnologiju bioloških tela.

Naime, mi smo rođeni s određenim skupom gena. Mada se taj genetski kod ne menja previše tokom života, naše navike i proces starenja mogu promeniti način na koji se geni aktiviraju. DART bi mogao postati sredstvo za poništavanje nekih od ovih promjena.

Naučnici su ovom metodom uspjeli da se nivo šećera u krvi miševa s dijabetesom vrati u normalne granice. Naravno, još smo daleko od Fitbita koji upravlja dijabetesom, ali to je uzbudljiv dokaz koncepta.

Naučnici iza ovog projekta su uvjereni da bi se tehnologija mogla dodatno razviti i proširiti, odnosno da bi se mogla upotrijebiti i za neke druge procese, a ne samo proizvodnju insulina. „Vjerujemo da će ova tehnologija omogućiti prenosnim elektroničkim uređajima da izravno programiraju metaboličke intervencije“, kazali su.

Istraživanje naziva An electrogenetic interface to program mammalian gene expression by direct current objavljeno je u časopisu Nature Metabolism.

autor:http://atvbl.rs

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.