Na današnji dan…

Na današnji dan…

 

Danas je 23. april.

1564 – Rođen je engleski dramski pisac Vilijam Šekspir (Wiliam Shakespeare). Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svjetskih pozorišta („Hamlet“, „Romeo i Julija“, „Otelo“, „Makbet“). Umro je istog datuma 1616. godine.

 

1616 – U Madridu je, istog dana kada i Viljem Šekspir u Londonu, umro španski književnik Migel de Servantes Savedra (Miguel, Cervantes). Pisao je romane, drame, komedije, pripovijetke i pjesme, a u svjetsku književnost ušao je sa romanom „Don Kihot“, koji se smatra pretečom modernog romana.

1728 – U katastrofalnom požaru uništen je veliki dio Kopenhagena.

 

1775 – Rođen je engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner (Joseph William Turner). Njegovo slikarstvo imalo je značajan uticaj na francuske impresioniste.

 

1850 – Umro je pjesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth), uz Kolridža (Coleridge) najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pjesama „Lirske balade“ (1798) označila je početak romantizma u engleskoj književnosti.

 

1858 – Rođen je nemački fizičar Maks Plank (Max, Ludwig Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.

 

1867 – Rođen je srpski političar, publicista i književnik Jaša Prodanović, jedan od osnivača Jugoslovenske republikanske demokratske stranke. Bio je potpresjednik vlade FNRJ od 1946. do 1948. godine. Uređivao je časopise „Narodna misao“ i „Ođek“, priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića.

 

1880 – Rođen je ruski baletski igrač, koreograg i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.

 

1891 – Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka.

 

1897 – Rođen je kanadski političar i državnik Lester Bouls Pirson (Bowles Pearson), šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. godine. Zalaganje za mirno rešenje Suecke krize donelo mu je 1957. godine Nobelovu nagradu za mir.

 

1899 – Rođen je istoričar Mihailo Dinić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srbije, Bosne, Dubrovnika, Hrvatske. Izučavao je i rudarstvo Srednjeg veka.

 

1913 – Turci su u Prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci su se morali povući, a Skadar je pripao Albaniji.

 

1928 – Rođena je Širli Templ (Shirley Temple) koja je kao dijete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije je bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.

 

1938 – Sudetski Nijemci zatražili su, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler je Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao je Čehoslovačku.

 

1941 – Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Njemačke, a kralj i vlada su pobjegli.

 

1945 – Sovjetska armija oslobodila je u Drugom svjetskom ratu nacističke logore Saksenhauzen i Ravensbrik.

 

1975 – Poslednja sajgonska vlada podnijela je ostavku, a predsjednik SAD Džerald Ford priznao je poraz u Vijetnamskom ratu.

 

1986 – Umro je američki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger (Otto). Proslavio se filmovima „Laura“, „Karmen Džons“ i „Egzodus“.

 

1990 – Kineski premijer Li Peng doputovao je u Moskvu. To je bila prva posjeta jednog kineskog premijera SSSR-u poslije 26 godina.

 

1992 – Umro je indijski filmski reditelj Satjađit Raj (Satyajit Ray) tri nedelje pošto je dobio Oskara za životno djelo. („Otac Pančali“, „Kamen mudrosti“, „Rabindranat Tagore“).

 

1997 – Predsjednici Rusije i Kine, Boris Jeljcin i Djijang Cemin (Jiang Zemin) potpisali su deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super sile u posthladnoratovskoj eri.

 

1998 – Umro je grčki državnik Konstandinos Karamanlis (Konstantinos), premijer od 1955. do 1963. i 1974, poslije pada vojne hunte, i predsjednik Grčke od 1990. do 1995. godine.

 

1998 – U Srbiji, na referendumu o stranom posredovanju u rješavanju problema na Kosovu, glasalo je 73,05 odsto birača. Protiv učešća stranih predstavnika u rješavanju problema na Kosovu izjasnilo se 94,73 odsto.

 

1999 – Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je zgrada državne televizije RTS. Poginulo je 16, a ranjeno 18 zaposlenih. Uništeno je i više repetitora RTS u Srbiji.

 

2003 – U Pekingu su održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje, posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju nuklearnog oružja čime je prekršila međunarodne obaveze.

 

2005 – Umro je Eduardo Paoloci (Paolozzi), jedan od najistaknutijih britanskih umetnika i osnivač pop-art pokreta u Velikoj Britaniji. Među njegovim značajnijim delima su živopisni mozaik na stanici Totenhem kort roud u podzemnoj železnici u Londonu i monumentalna bronzana statua Isaka Njutna (Isaac Newton) ispred Britanske biblioteke.

 

2005 – Umro je britanski glumac ser Džon Mils (John Mills), nagrađen Oskarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu „Rajanova kći“ Dejvida Lina (David Lean).

 

2007 – Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije i ključna figura u postkomunističkoj Rusiji. Na predsedničkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podneo ostavku i na mesto vršioca dužnosti predsednika imenovao Vladimira Putina. Imao je ključnu ulogu u sprečavanju državnog udara u avgustu 1991. Te godine potpisao je i ukaz o zabrani Komunističke partije.

 

2009 – Umro je britanski fotograf i dobitnik dva Oskara Džek Kardif (Jack Cardiff), jedan od prvih majstora fotografije koji su snimali u tehnikoloru.

 

2009 – Odlukom Administrativnog odbora o ukidanju dnevnica poslanicima Skupštine Srbije je ukinuta „naknada za ishranu“, koja je ispaćivana 16 godina, od juna 1993. godine.

 

2013 – Gornji dom britanskog Parlamenta usvojio je zakon kojim će biti okončana vekovna praksa da dečaci imaju prednost nad devojčicama u nasleđivanju trona.

 

2018 – Jermenski premijer Serž Sargsjan podneo je ostavku posle višednevnih antivladinih protesta u toj zemlji. Funkciju predsednika obavljao je 10 godina u dva mandata (2008 – 2018), nakon čega je na mestu premijera proveo svega sedam dana.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.