Hotel „Njujorker“ u kojem je jedan od najvećih svjetskih umova, naučnik Nikola Tesla preminuo na Božić 1943. i danas čuva sjećanje na njegove posljednje godine života tokom kojih je, prema riječima Teslinog biografa Marka Sajfera, razgovarao i sa najvišim američkim i britanskim zvaničnicima o završetku Drugog svjetskog rata.
„Iako ga mnogi u to vrijeme vide kao starog čovjeka koji hrani golubove, važno je da se zna da je Tesla posljednjih godina života razgovarao sa najmoćnijim Čerčilovim i Ruzveltovim ljudima o završetku Drugog svjetskog rata“, rekao je za Sajfer.
On je decenije proučavanja Teslinog života pretočio u doktorsku disertaciju i brojne knjige među kojima je „Čarobnjak“, knjiga koja je objavljena i u Srbiji.
Finansijske poteškoće i pomoć prijatelja
Sajfer je podsjetio da Tesla kao i mnogi drugi u vrijeme Velike depresije (1929-1939) nije bio u dobroj finansijskoj situaciji i zbog toga nikada nije platio račune hotelima „Valdorf Astorija“, „Sent Ridžis“, „Pensilvanija“.
Prema riječima Sajfera, Tesla se u noviizgrađeni hotel „Njujorker“ preselio zahvaljujući prijatelju – pronalazaču, izdavaču i osnivaču Sajensfikšn magazina koji je mnogo pisao o njegovim izumima i dostignućima.
„Hugo Gernzbak mu je pomogao da pregovara sa Vestinghausovom kompanijom koja je pristala da mu pokriva troškove smještaja u ‘Njujorkeru’. Imao je dvije sobe, što je bilo mnogo prestižnije nego imati jednu“, naveo je jedan od dvojice najpoznatijih na svijetu Teslinih biografa.
FBI i Teslina dokumentacija nakon smrti
Sajfer je podsjetio da je FBI odmah nakon Tesline smrti konfiskovao dokumentaciju.
Prema Sajferovim riječima, kako je Teslin rođak bio Sava Kosanović, tadašnji ambasador FNRJ u SAD, dokumentaciju je preuzeo Ofis for Alijen properti, nakon čega je angažovan stric sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa da je pregleda.
„Džon J. Tramp je trebalo da prođe kroz sve papire da vidi da li ima nešto što bi bilo zabrinjavajuće, da li je među njegovim izumima stvarno postojalo oružje, prije nego što je pošalju u Jugoslaviju koja je u to vrijeme bila komunistička zemlja“, rekao je Sajfer.
Teslin uticaj i svjedočanstva iz hotela
U hotelskom materijalu – svojevrsnom svjedočanstvu o Teslinom životu u „Njujorkeru“, koji je Tanjug dobio na uvid, navedeno je da su odmah nakon njegove smrti nadležne službe odnijele sve Tesline papire i stvari, da su ih klasifikovali pod „Top sikret“ i da je njihov sadržaj ostao misterija i do današnjih dana.
U hotelskim bilješkama izraženo je uvjerenje da je Tesla na vrhuncu karijere bio najvjerovatnije poznatiji i od Henrija Forda, Tomasa Alve Edisona i Guljelma Markonija.
U hodniku na 33 spratu koji vodi ka Teslinim sobama sa predivnim pogledom na Menhetn, nalaze se fotografije Tesle, Teslinog tornja, nabrojani su i njegovi brojni izumi, od kojih je, kako je navedeno, najznačajnija elektrana na Nijagarinim vodopadima.
Na ulazu u „Tesline sobe“ 3328 i 3327 nalaze se pločice na kojima je naznačeno da je u njima od 1933. do 1943. živio veliki pronalazač Nikola Tesla, a u hotelu navode da brojni turisti iz cijelog svijeta, najviše političke figure, elektroinženjeri, zaljubljenici u priče o putovanju kroz vrijeme, Srbi i Hrvati žele da budu smješteni u njima.
Te dvije sobe nekada su bile cjelina zahvaljujući dodatnim vratima u hodniku, a kojih više nema.
„Njujorker“: Mjesto na kojem je Tesla živio najduže
U hotelskoj dokumentaciji navodi se da je „Njujorker“ mjesto na kojem je Tesla živio najduže, ako se izuzme dom u rodnom Smiljanu. Dodaju da žele da vjeruju da ih je izabrao zato što su bili jedan od najmodernijih hotela tog vrijemena.
„Njujorker“ je sagrađen 1930, u art deko stilu, s 43 sprata, i 2.500 soba, sopstvenom elektrocentralom, koja je mogla da proizvede struju za 30.000 ljudi, klizalištem, radio-stanicom, a u kojem su odsjedali Fidel Kastro, Frenklin Ruzvelt, Muhamed Ali, Robert Kenedi….
U „Njujorkeru“ ocjenjuju da je Tesla bio jedna od najneobičnijih osoba koja je ikada boravila u hotelu.
Osim soba, uspomenu na Teslu čuva i mali muzej u donjem dijelu hotela, koji je napravljen na inicijativu Tesline naučne fondacije iz Filadelfije.
U njemu su izloženi, između ostalog, i neki lični predmeti ostali nakon Tesline smrti kao i fotografija na kojoj se vidi da ga je u sobi posjećivao i kralj Petar II.
U podacima iz Hotela Njujorker, koje je brižljivo skupljao istoričar i hotelski arhivar sačuvane su i fotografije i podaci da je Tesla pripremao večeru za srpske boksere iz Pensilvanije.
Navode da je Tesla imao i bijelu golubicu koju je volio veoma mnogo kao i da je svaki dan, na putu do Biblioteke na Petoj aveniji, šetao do Brajant Parka kako bi mogao da hrani „svoje“ golubove…
Serijal „Tesla – čovjek budućnosti“
Objavljivanjem vijesti o Tesli u Smitsonijanu, o pet decenija dugom nastojanju da se spasi jedina preostala laboratorija i tome šta Amerikanci znaju o Tesli, Tanjug je pokrenuo serijal priča „Tesla – čovjek budućnosti“, snimljen u SAD u susret 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle koja će biti obilježena tokom ove godine.
U nedjeljnim nastavcima čitaoci će moći da saznaju, kako izgleda „Kuća slavnih pronalazača“ u koju je Tesla uveden prije tačno pola vijeka, gdje rame uz rame stoji uz Tomasa Edisona i 16. predsjednika SAD, kao i način na koji čuveni Univerzitet Kolumbija čuva sjećanje na Teslu. U serijal su uključene i tri priče sa Long Ajlenda o jedinoj preostaloj Teslinoj laboratoriji, kao i o kući na obali Atlantika u kojoj je živio tokom izgradnje Vordenklifskog tornja.
Pripremljeni su i razgovori sa jednim od dvojice najpoznatijih na svijetu Teslinih biografa, Markom Sajferom, autorkom i u Srbiji objavljene knjige „Povratak u Vordenklif“ Barbarom Dadino, pijanistkinjom Marinom Arsenijević, koja za Brodvej priprema mjuzikl „Tesla’s Lajf“.
U serijalu, koji se realizuje zahvaljujući podršci Ministarstva informisanja i telekomunikacija, moći će da se vidi i mjesto Edisonove kompanije u kojoj se Tesla zaposlio po dolasku u SAD, crkva u kojoj je održana komemoracija, „Zgrada radio-talasa” (Radio Vejv Bilding) nazvana Tesli u čast, kao i doprinos dr Ljuba Vujovića, zaslužnog i za postojanje „Tesla kornera“ (Nikola Tesla Korner) u srcu Menhetna.
O značaju čuvene Njujorške biblioteke, koja čuva i Teslina pisma za Teslu, govorio je bivši direktor Muzeja „Nikola Tesla“ Branimir Jovanović uoči predavanja u „Morgan biblioteci“ koja je bila vlasništvo Teslinog finansijera J. P. Morgana, tada vjerovatno najmoćnijeg čovjeka na planeti.
Serijal, obuhvata i planove Tesline naučne fondacije iz Filadelfije da u hotelu „Njujorker“ napravi repliku Tesline sobe i proširi mali muzej u dnu hotela ali i da u godini kada se obilježava jubilej od 250 godina nezavisnosti SAD, predstavi Teslin doprinos razvoju SAD.
autor: http://glassrpske.com
