200.000.000 razloga za izmjenu Regulacionog plana Centar – Stanivuković ne odustaje bez obzira na pobunu građana?!

200.000.000 razloga za izmjenu Regulacionog plana Centar – Stanivuković ne odustaje bez obzira na pobunu građana?!

Još se nije slegla prašina u vezi sa Regulacionim planom „Centar“ u Banjaluci, a ni nakon dvije javne rasprave nije jasno kako će se cijela priča završiti. U toku su pregovori sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) kako bi odustali od izgradnje parohijskog doma u porti Sabornog hrama Hrista Spasitelja. Eparhija banjalučka, kako saznaje magazin Faktor, na korak je da odustane od gradnje, koja bi svakako narušila ambijentalni izgled stogog centra grada. I to je, za sada, jedini uspjeh koji su postigli građani, nakon brojnih kritika i straha da gradonačelnik Draško Stanivuković sprema novi urbicid. Što se tiče tzv.rupe, već postoji i ekonomska računica. U igri je čak 200.000.000 maraka! Nije mali broj onih koji bi od toga mogli imati koristi, a naravno, najviše će profitirati investitor. Najmanje će dobiti stanovnici šireg centra grada. Stanivukoviću je valjda sad jasno da tajni pregovori sa investitorima pa tek onda „peglanje“ kroz „papire“ nisu rješenje. To što radi je nezakonito, pa nas ne bi čudilo da na kraju završi iza brave. One sa više katanaca.

Investitor trlja ruke!

Malo ko se bavio, bar u javnosti, finasijskim dijelom cijelog projekta, koji se zove izmjene Regulacionog plana „Centar“.

Osim investitora, koji ima debeo razlog da bude zadovoljan rečunicom.

U najgrubljim procjenama, samo na lokaciji tzv.rupe, prema aktulenom planu, se gradi ili će se graditi oko 36.000 metara kvadratnih stambeno-poslovnog prostora.

Trenutna cijena kvadratog metra je oko 4.500 – 5.000 maraka.

Po toj računici okvirno je u igri oko 180 miliona maraka!

To je trentno najskuplja lokacija u Banjaluci, a očekuje se da će cijene nekretnina samo rasti, što će uvećati i vrijednost cijelog projekta.

Procjena je da će najmanje 50 miliona maraka inkasirati budžeti Banjaluke i Republike Srpske. Najveći dio kroz PDV, rente, poreze na dobit koje plaćaju kupci nekretnina, zatim plate i radničke doprinose, građevinski materijal…

Ako se izuzme Jahorina, gdje se gradi nemilice, ovih četri ili pet lokacija u centru Banjaluke generišu preko milijardu maraka, zapošljavaju nekoliko hiljada radnika i donose milione maraka budžetima.

Naravno, stotine miliona ide u džepove investitorima, a građanima, uglavom donose nervozu i nove gužve u centru Banjaluke.

Skretanje pažnje?

Dvije javne rasprave o Regulacionom planu „Centar“ pokazale su nekoliko stvari.

Prvo, građani su se probudili. Zahvaljujći društvenim mrežama i medijima.

I dio struke se oglasio.

Možda prekasno, ali više nisu u debelom snu.

Gradonačelnik Draško Stanivuković nije ozbiljno shvatio građane.

Mislio je da će, kao i u sličnim situacijama, svoje, ali i neznanje i osionost pojedinaca u administraciji sakriti šarmom i širokim osmijehom.

Previše je toga u igri da bi se tako završilo.

Moglo se jasno vidjeti i da dio struke „igra” u korist investitora, a da je drugi dio „javnosti“ vidio priliku da uzme sitan novac od ulagača, kao što se to desilo mnogo puta do sada.

„Reketaši“  su, jednostavno rečeno, namirisali svoj dio kolača.

Najveći dio građana je došao na javne rasprave iz dobre namjere i brige za vlastiti grad.

Nepripremljena ekipa iz Gradske uprave, odsustvo gradonačelnika, ali i dolazak pojednih investitora na javnu raspravu, samo su dodatno podgrijali atmosferu.

Sve je izgledalo amaterski i stihijski pa se drugačije nije moglo ni završiti.

Svađom do ivice incidenta.

Saobraćajni kolaps

Možda bi trebalo energiju utrošiti na rješavnje problema saobraćajnih gužvi u centru Banjaluke te vršiti pritisak da novac, koji očigledno nije mali, a koji će se dobiti kroz izgradnju, usmjeri na izlaz iz ovog problema.

Na taj način bi Banjaluka dobila moderan i urban centar grada, a ne ruglo koje se sada sprema.

Nikom, valjda, nije cilj totalni urbicid grada.

Razvoj svakako jeste, ali treba naći mjeru i treba svu energiju usmjeriti na poboljšanje života građana.

Budžet Banjaluke je otprilike sada na niovu koliko vrijedi samo projekat tzv.“rupe“.

Pametnijim rješenjima treba dozvoliti da dođu do izražaja, jer je to očigledno način prevazilaženja krize koja je sve veća.

Ali, treba raditi po zakonu, slušati riječ struke i energiju usmjeriti na dugoročno rješavanje problema.

U suprotnom dobijamo samovolju gadskih vlasti, anarhiju građana, nezakonita rješenja zbog kojih bi neko mogao dobiti lisice na ruke, i izvjesnu nesnošljivu gužvu u centru Banjaluke.

Šansa je tu, očigledno novca i zainteresovanih investitora ima. Samo treba biti pametan. E sad…

DJEČIJA POSLA

Građani Banjaluke ne mogu biti taoci nerealnih snova mladog gradonačelnika.

Zanimljivo je i ćutanje struke u smislu seizmologije.

Banjaluka je na trusnom području, pa godinama nije bila dozvoljena gradnja zgrada koje bi imale više od šest spratova.

A sad sve idu nebu pod oblake.

Pitanje je da li je bilo ko gradsku administraciju upozorio koji rizik preuzimaju njeni nadležni na svoja pleća.

U slučaju zemljotresa, ili ne daj Bože velikog broja žrtava, zna se ko će biti kriv.

Gradonačelnik ima priliku da sve to ispravi.

Iako se zapleo ko pile u kučine već na prvom projektu.

Ostala su još najmanje tri. Bijeli dvor, Palas i Kino Kozara.

Vrijeme je za potpunu promjenu taktike Gradske upave.

Da ne bude da vam nismo rekli.

NOVA LOKACIJA

Svi su se složili da izgradnja parohijskog doma u krugu hrama Hrista Spasitelja nije najbolje rješenje.

Prema saznanjima Faktora, i SPC je shvatila problem i spremna je da pregovara o novoj lokaciji.

Nije rješenje ni prva ponuda Grada, da se pomjeri lokacija parohijskog doma.

Treba sjesti struka, SPC i Grad i pronaći kompromis.

Ponuditi javnosti na uvid i time prevazići sve probleme.

U slučaju spomenika, po svemu sudeći, postignuto je jedinstvo svih strana.

Boračke organizacije složile su se sa lokacijom i idejnim rješenjem.

Spomenik je „pomirio“ gradsku i republičku vlast, pa će Vlada finasirati njegovu izgradnju.

autor:faktormagzin, tekst je izašao u FM 53 štampanom izdanju od 23 juna 2022. godine

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.