Dodik: Borba za poštovanje Dejtona je borba za prava Srpske, očuvanje mira i Ustava BiH

„Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica“, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Posebnim prilikama priliče i posebne sjednice. Ovo obraćanje posvećeno je veoma posebnom događaju: 30. godišnjici sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dejtonski mirovni sporazum nije bio savršen. Nije bio utopija, već je bio stvarn i funkcionisao je. Trideset godina održava mir, uvaživši ne zato što je potvrdio Republiku Srpsku, stvorio Federaciju BiH i BiH, nego zato što ih je prepoznao kakve jesu, sa svim specifičnostima, složenostima i sa svim razlikama.

Koliko je Dejtonski mirovni sporazum značajan za Republiku Srpsku, koliko na njegovom poštovanju insistiramo, koliko je i sve što radimo u skladu sa njegovim odredbama, najbolje svjedoče dvije istorijske, potvrđene činjenice – Dejtonski mirovni sporazum je ratifikovala Narodna skupština Republike Srpske, a dan kada je parafiran proglašen je državnim praznikom. Srbi i Republika Srpska slave mir. Sa druge strane, ovaj sporazum Federacija BiH nikada nije ratifikovala. Umjesto dana kada je ustanovljen mir, Federacija slavi dan kada je počeo rat.

„U Bosni su ljudi uvijek u ratu sa nečim – sa drugim ljudima, sa sobom, sa svojim zabludama“, pisao je naš jedini nobelovac Ivo Andrić. A mi smo u Dejtonu našli način da konačno završimo taj rat i da se vratimo sebi, svojim kućama i svojim porodicama. Za Republiku Srpsku, Dejton je više od mirovnog sporazuma. To je ne samo garancija mira, nego i garancija naših prava.

Da bi se okončao rat, Dejtonski sporazum je svojim Aneksom četiri, Ustavom BiH, uspostavio novi politički sistem i time, zapravo, otklonio uzroke rata.

Rat u BiH nije započeo zbog netrpeljivosti među narodima, počeo je zato što je narušen princip ravnopravnosti.

Dejton nije bio sugestija ili deklarisana vizija. To je ugovor kojim je utvrđen Ustav BiH. Napisale su ga, usaglasile i potpisale sve strane, dakle, Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i nelegitimni Alija Izetbegović u ime nekakve BiH, zapravo u ime bosanskih muslimana – Bošnjaka.

Zaključen je uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Savezne Republike Njemačke, uz asistenciju ЕU i drugih partnera.

I tokom trideset godina, Republika Srpska je živjela u skladu s njim. Poštovali smo ga i pridržavali se njegovih odredaba. Čak i kad smo se oštro protivili, čak i kada smo bili napadani, poštovali smo dogovor koji smo potpisali jer smo smatrali da smo obavezni tom potpisu.

I danas, dok bošnjački političari ponovo insistiraju upravo na konceptu BiH koji je doveo do rata devedesetih godina prošlog vijeka, mi u Srpskoj čvrsto stojimo na braniku mira, braneći odredbe Dejtona.

Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, prava Republike Srpske, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica.

Međutim, od 2021. godine, taj sporazum i mir koji je donio – sve više se napada. Zato vam se danas obraćam, ne u ljutini, nego sa ciljem, ne sa prkosom, nego sa odlučnošću i sa apelom da se poštuje zaključeni sporazum na osnovu kog je BiH i stvorena kao federalno-konfederalna zajednica dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda: Srba, Hrvata, Bošnjaka/Muslimana, ostalih i građana“.

„Poziv da se krene u direktne razgovore sa FBiH o vraćanju na osnove Dejtona“

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je danas da se krene u direktne razgovore sa Federacijom BiH (FBiH) o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma.

„Rezultat tih razgovora bio bi Dejton dva – nula“, istakao je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

„Dozvolite mi da objasnim šta to znači, i, što je podjednako važno, šta to ne znači. To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira.

To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir. To znači ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu.

To znači da jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude.

Član 1. Ustava BiH kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH, i tri naroda – Srba, Bošnjaka/Muslimana i Hrvata.

Član 3. Ustava kaže da se Ustav BiH može mijenjati samo ako se entiteti, a ne političke stranke usaglase, i to posebnim propisanim sporazumom.

Situacija sa kojom se danas suočavamo liči na debatu koju Amerikanci vode o svom ustavu.

Da li ustavni ugovor tumačiti onako kako je izvorno napisan? Ili ga tretirati kao `živ dokument` koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati? To je suština naše krize – ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje.

Mi u Republici Srpskoj smo originalisti Dejtona, zalažemo se za doslovno tumačenje Dejtona i ponosni smo na to. Zato što je Dejton funkcionisao sve dok nisu počeli da ga, nasilno, bez ovlaštenja mijenjaju. Funkcionisao je sve dok ga nisu preoteli.

Funkcionisao je sve dok ga nisu strane, neizabrane birokrate i takozvani `graditelji država` počeli tretirati kao prazno platno za svoje političke i poslovne projekte. To nije demokratija. To nije stabilnost. I to nije mir.

Slično je razložno i jasno istakao i predsjednik Donald Tramp, rekavši da Sjedinjene Američke Države prestaju da grade druge države i prestaju da određuju kako će drugi narodi živjeti. Ako je ovo tačno, a jeste, Sjedinjene Američke Države ponovo su velike.

Danas i mi kažemo: dosta je bilo! Ne prijetimo, ne bjesnimo. Govorimo istinu. Kažemo – vratimo se osnovama. Vratimo se dogovoru. Vratimo se Dejtonu.“

„Dejtonski sporazum je jedini moguć u okolnostima u kojima živimo!“

Dejtonski mirovni sporazum je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo i stvorio je prostor u kojem svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost, naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

„Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo“, ukazao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje prenosimo u cjelosti:

„Da bismo razumjeli šta to branimo, moramo se vratiti samom sporazumu koji je utvrdio Ustav BiH, okončao rat i donio mir.

Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo.

Dejton je uvidio istoriju, naslijeđe, mentalitet i odnose koji su postojali u BiH. Definisao je sistem u kome BiH može da funkcioniše kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dejtonski sporazum stvorio je prostor u kome svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, sa svojih 11 aneksa, potpisan u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, Ohajo, nije bio samo politički dokument. On je bio i ostao ustavnopravni instrument, osnova, temelj BiH.

Prema tom sporazumu, BiH čine dva entiteta: Republika Srpska i Federacija BiH. Svaki entitet ima svoju vladu, svoj pravni sistem i svoje nadležnosti, pravo da upravlja svojim narodom, teritorijom i imovinom – u miru. `Bosna i Hercegovina` izvedena je iz teritorije entiteta: 49 odsto Republike Srpske i 51 odsto FBiH.

Sporazum nije stvorio centralističku, unitarnu državu. Nije zahtijevao da izbrišemo svoje razlike. Dao nam je ravnotežu, a ne dominaciju. Dao nam je funkcionisanje, a ne fantaziju. Dao nam je mir, a ne uniformnost.

One koji sumnjaju u to pozivam da pročitaju Anekse jedan do deset. Pročitajte Ustav BiH, onakav kakav je usvojen u Dejtonu. Ne tumačenja. Ne fusnote. Sam tekst.

Ne postoji nijedna odredba – nijedna – koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje. Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj.

Dejton je federalistički-konfederalni ugovor, a ne kolonijalni. Dejton je pragmatičan, a ne utopijski. Dejton je poštovao pravo naroda da upravljaju sami sobom unutar BiH, a ne pod njom.

Iz tog razloga, sebe smatramo originalistima Dejtona. Ono čemu danas svjedočimo jeste ista ideološka debata koja se vodi širom svijeta o ustava. Da li ga tumačiti onako kako je napisan ili ga tretirati kao `živ dokument` koji se mijenja zavisno od trenutka i raspoloženja stranih sila? Mi u Republici Srpskoj prihvatamo samo tekst koji smo potpisali“.

„Ako postoji potreba da se Dejton modernizuje – spremni smo, ali ne dekretima već kroz razgovor“

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da Republika Srpska ne misli da je Dejton mrtav, da je propao, već da je tumačenjima izmijenjen do neprepoznatljivosti i to od onih koji ga nikada nisu potpisali i koji njegove principe nikada nisu poštovali.

„To nije samo naše mišljenje. To je stav pravnih stručnjaka širom Rusije, Kine, Еvrope i Sjedinjenih Američkih Država. To je realnost koja se ispod glasa priznaje u diplomatskim depešama i pravnim mišljenjima.
I to je realnost koja se sada mora naglas reći“, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cjelosti:

„Mi nismo ekstremisti.
Mi nismo opstrukcionisti.
Mi ne podrivamo Dejton. Mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici ovog sporazuma, mi smo strana tog sporazuma, njegovi čuvari i zaštitnici. Mi smo narod koji zna šta znači borba za slobodu, jer smo je platili najskupljom cijenom – životima naših sinova i kćeri.

Dejton je naš oklop, naša brana i naš štit protiv svih onih koji misle da će jednim potpisom, jednom odlukom ili jednim diktatom izbrisati ono što je stvoreno krvlju. Mi ne branimo samo svoja prava, mi branimo mir, a braneći mir, branimo pravo našeg naroda da ostane svoj na svome, da govori svoj jezik, da slavi svoje praznike i da se ponosi svojom istorijom, te da pamti i obilježava svoje stradanje.

Dejton nije samo mirovni sporazum – on je pečat na našu slobodu, on je obećanje da Republika Srpska ostaje trajno utkana u ovaj prostor. Mi ne branimo samo svoju zemlju, mi branimo principe na kojima BiH može da funkcioniše kao zajednica ravnopravnih naroda.

Pridržavamo se onog što je dogovoreno 1995. godine. Ne prihvatamo intervencije neizabranih i nepotvrđenih službenika koji nikom ne polažu račune, koji našu zemlju tretiraju kao lični projekat, a u pitanju je naša budućnost.

Ako i postoji potreba da se Dejton modernizuje, mi smo spremni pod uslovom da se to učini na pravi način: ne dekretima, ne pritiskom, ne tumačenjima i intervencijama stranaca. Ako se to učini kroz razgovor, kroz amandmane, i uz saglasnost strana potpisnica, a ne hirovima onih koji su dolazili decenijama kasnije.

„Dejton je stvorio pretpostavke da BiH bude složena“ suverena zemlja, a ne protektorat“

Dejton je stvorio pretpostavke da BiH bude složena suverena zemlja u kojoj će odluke donositi izabrani predstavnici naroda, a ne protektorat u kom će narodna volja biti potčinjena volji neizabranog i lažnog visokog predstavnika, ukazao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

„Sve u ovom svijetu ima svoju cijenu. Oni koji danas ruše temelje Dejtona zaboravljaju da će se svako nametanje vratiti kao bumerang. Dejton je temelj BiH i mira u njoj, a ko taj temelj ruši, ruši i mir, ruši i BiH“, istakao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

„Ako je Dejton bio dogovor – ustavotvorni sporazum – onda je potrebno da se iskreno zapitamo sljedeće: Ko je prekršio taj dogovor? Ko je promijenio njegove odredbe? Ko je uveo nekakva pravila? Ko je odlučio da napisana riječ Ustava BiH više ne važi? Jer, mi nismo. Nisu ni građani Republike Srpske.

Republika Srpska nikada nije želela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata. Nikada nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banjaluka nikada nije željela da uređuje odnose u Sarajevu, Zenici ili Mostaru. Ali isto tako, nikada nećemo dozvoliti da oni donose odluke u ime nas. Ne zato što smo tvrdoglavi, već zato što je to volja srpskog naroda.

Nisu čak ni građani BiH. Nego oni koji su došli nakon potpisivanja sporazuma i koji su sebi dali za pravo da ga tumače, preoblikuju i prenebregavaju. A najvidljivije lice tog podrivanja danas je Kristijan Šmit.

Hajde da razgovaramo iskreno – ne bez uvažavanja, nego iskreno. Šmita nikada nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Prema Aneksu deset Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik mora biti imenovan i potvrđen od Savjeta bezbjednosti, a prije toga da ga izaberu potpisnici Aneksa deset. To se nikada nije desilo.

Kada su Šmita pokušali da nametnu po svaku cijenu, Rusija se usprotivila. Kina nije dala saglasnost. Šmit nikada nije dobio podršku u Savjetu bezbjednosti. To znači da Šmit nije visoki predstavnik imenovan u skladu sa pravom.

Pošto se Šmit ne može pozvati ni na jedan međunarodni sporazum, zakon ili obavezujući akt koji bi mu dao legitimitet, on je obični građanin koji izdaje dekrete bez mandata, bez legitimiteta i bez odgovornosti. Nažalost, druga ugovorna strana to jeste FBiH ga prihvata samo zato što svojim diktatom udara na Republiku Srpsku s ciljem da je sruši.

Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pravna i ustavna kriza. Od kada je stigao 2021. godine, što se poklopilo upravo sa povratkom Bajdenove administracije, Šmit koristi samoproklamovana ovlašćenja da odlukama nameće krivične zakone, obustavlja finansiranje iz budžeta i prijeti izabranim zvaničnicima, i sve to bez saglasnosti ovog ili bilo kog parlamenta, ovog naroda ili međunarodnog tijela koje bi navodno trebalo da uređuje njegovu funkciju.

To nije samo kršenje Dejtona. Ovo je kršenje svih načela demokratske uprave. A, ipak, samo zato što smo na to ukazali, zato što smo tražili da se Dejton poštuje – rukovodstvo Republike Srpske je sankcionisano, osuđeno, navodno izolovano kako oni to vole da kažu, i optuženo.

Ali, da budemo jasni: ovdje nije riječ o jednom čovjeku. Kristijan Šmit nije uzrok. On je lice sa plakata. Lice sa plakata generacija ‘graditelja država’ koji ne djeluju vojnim sredstvima, nego dekretima. Ne tenkovima, nego kulturom eliminacije. Ne diplomatijom, nego zloupotrebom prava pri čemu koriste privid legalnosti da unište suštinu prava.

Ovo čemu danas svjedočimo nije odgovornost. To je ideološko nametanje. To je ono što se dešava kada strani, neizabrani zvaničnik koristi samoproklamovana ovlašćenja da ukloni izabrane zvaničnike koji se usude da kažu ‘ne’ rušenju međunarodnog ugovora. To je ono što se dešava kada se demokratija tretira ne kao volja naroda, nego kao formalnost u svrhu ispunjavanja želja i stavova onih koji se smatraju višim bićima.

„BiH i mir ne mogu opstati na laži, kada branimo Dejton branimo ga za sve u BiH“

Kada branimo Dejton, mi ga branimo za sve u BiH, jer čim se jedan dio sporazuma ignoriše, svaki dio može doći na udar, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

„Obraćam se važnom porukom našim bošnjačkim komšijama, našim hrvatskim partnerima, i našim prijateljima u Sarajevu – ono za šta se danas zalažemo nije samo u interesu Republike Srpske. Vladavina prava, nepovredivost sporazuma i princip saglasnosti nisu etnička pitanja. To su univerzalne vrijednosti“, istakao je predsjednik Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cjelosti:

„Čim jedan strani, neizabrani zvaničnik može sam da određuje šta je zakon, niko više nije zaštićen – ni Srbin, ni Bošnjak, ni Hrvat. Zato kada kažemo da se moramo vratiti osnovama, mi ne tražimo izolaciju. Mi tražimo da ponovo okupimo zemlju oko izvornog zavjeta – dogovora koji smo svi potpisali.

Ako mir treba da traje, on mora biti izgrađen na pravu, a ne na pritisku. Na saglasnosti, a ne na prinudi. Na dijalogu, a ne na dekretima. (Kristijan) Šmit može da tvrdi da brani Dejton. Ali svaka njegova odluka, prethodnika i ovog neizabranog, ga je podrila. Zato danas kažemo: vrijeme je da budemo načisto, ova ustavna kriza može da se riješi samo ako se poništi sve što je Šmit nametnuo. To je stav naše Narodne skupštine i naša politika. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe.

Vrijeme je da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasa o legitimnosti imenovanja Kristijana Šmita ‘za’ ili ‘protiv’. Neka ga međunarodna zajednica potvrdi – ili odbaci. Smognimo hrabrosti da se suočimo sa istinom. Jer BiH i mir ne mogu opstati na laži“.

autor:http://nezavisne.com