Dodik za Sputnjik: Ukoliko se u BiH ne vrate na ustavni poredak, mi ćemo pokrenuti pitanje naše nezavisnosti

Dodik za Sputnjik: Ukoliko se u BiH ne vrate na ustavni poredak, mi ćemo pokrenuti pitanje naše nezavisnosti

Podrška koju mi je dao predsjednik Rusije Vladimir Putin je moćna pogotovo kada dolazi od čovjeka koga cijenim i za koga mislim da je pravi državnik i predsjednik svoga naroda. Dijelim njegove vrijednosti, jer i ja želim, istina na manjem nivou, da u Republici Srpskoj zaštitimo našu državu i naš narod. To mi imponuje i osjećam se srećno.

 

To za Sputnjik kaže Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH i kandidat za predsjednika Republike Srpske, tri dana uoči opštih izbora u državi.

On se nedavno u Moskvi sastao sa predsjednikom Rusije sa kojim je, uz krupne političke teme, razgovarao i o velikim ekonomskim projektima.

Bili ste kod Putina samo dan uoči odluke o djelimičnoj mobilizaciji u Rusiji, a prije referenduma… Kakav je Vaš odnos prema tome s obzirom na to da je Srbija rekla da neće priznati rezultate glasanja?

— Razumljivo je da Srbija ima takav stav, jer ako priznaje referendum onda je na korak do priznanja tzv. Kosova. S druge strane, mi koji se borimo za naš status u Republici Srpskoj smatramo da referendum koji je najopštiji način izjašnjavanja naroda, treba i mora da bude dio prihvaćene političke prakse. Rusija ima pravo da štiti svoju milionsku populaciju na tom prostoru. Ako Amerikanci mogu da zaštite svog pojedinca bilo gdje u svijetu, da upotrebe svoje najelitnije jedinice da bi spriječile nedaću svojih državljana onda zašto, izvinite, Rusija nema pravo da zaštiti 15 miliona Rusa, pogotovo nakon svega što su u Ukrajini doživjeli. Ukinut im je jezik i zar su očekivali da će se oni iseliti odatle? Umjesto toga odlučili su da se bore.

Razgovarao sam i ranije sa predsjednikom Putinom. On je uporno govorio da nema problem sa Ukrajinom i da ima dvije stvari koje se ne smiju dirati. Jedna je da Ukrajina ne može da bude poligon NATO-a za ugrožavanje Rusije u bezbjednosnom smislu, a druga da se obezbijede sva prava ruskom narodu koji tamo živi kao što to postoji u svim zemljama zapadne civilizacije. I jedno i drugo je bilo ugroženo.

Najavljeni su poslovi koje je prethodnih godina stopiralo zvanično Sarajevo. Kakvi su sada izgledi da se oni nastave, prije svega gasovod?

— Ostaje da se obezbijedi dozvola Sarajeva, da se prođe granična linija, a to je Drina. To već godinama osporavaju u Sarajevu. Mislili smo da će se oni urazumiti ali ništa od toga. Ne radi se ni o kakvoj novčanoj obavezi BiH, finansijske stvari su riješene između nas i Rusije i značajan dio terete pada na njihovu stranu. Dozvole daje Republika Srpska, od Sarajeva nam treba samo ta za prolaz ispod Drine. Teško mi je da govorim da je Drina nama granica ali je to formalno-pravno tako. Oni su našli taj momenat da nam zagorčavaju i projekat i život. To je veoma obimna investicija, možda naznačajnija u RS ikada. Sarajevo tim stopiranjem pokušava da se dodvori Zapadu koji je bijesan i na Rusiju i na Putina. Čekaćemo ih, imaju i oni projekte, kada budu spremni nas da puste, pustićemo i mi njih ali ne volim to. Nisam ja takav čovjek, ne zaustavljam ja nikakve projekte ali naprosto dođete u poziciju da drugačije ne možete – ako se to mjeri ovim aršinima u Sarajevu, onda ćemo i mi tako.

Kada bi radovi mogli da počnu?

— Mislim da ćemo to završiti najkasnije do Nove godine, biće to jedna od najvažnijih tema za samo formiranje vlasti i ako toga ne bude, neće biti ni formirana vlast. U Sarajevu moraju da računaju na to da je to za nas ona crta koja mora da bude riješena pogotovo što to njih ništa ne košta, ništa im ne znači, osim što žele da nam onemoguće taj projekat.

Pojedini analitičari vjeruju da Njemačka, Turska i SAD imaju uticaj na izbore u BiH… Postoji li strah da će se finansijskim sredstvima promijeniti tok izbora?

— Suočavam se sa tim dugi niz godina, ovo su dvanaesti izbori u kontinuitetu na kojima očekujem veliku pobjedu. Na svim tim izborima bilo je miješanja stranog faktora. Prvo se miješaju putem nevladinih organizacija koje su američke ili raznih fondacija iz Njemačke i po pravilu se stavljaju na stranu opozicije u Republici Srpskoj. Vidimo da su to plaćeni strani špijuni, troši se ozbiljan novac USAID-a koji je i formiran da bi rušio režime širom svijeta i dobijao poželjnu političku strukturu. Mjesec dana pred ove izbore počeli su da pišu kako mi je Putin dao neki novac, što je naravno, potpuna glupost. Mi imamo saradnju sa Rusijom i ona je vidljiva kroz njihovo prisustvo u ekonomskom sektoru ali iznad verbalne podrške i zajedničkih političkih stavova, ničeg drugog nije bilo. Kada sam to pročitao, znao sam da planiraju da značajnije finansiraju svoje pulene. Računamo s tim, borimo se, a u suštini, kada narod vidi šta dolazi sa te strane onda ima i negativan stav tako da to na neki čudan način više šteti onima koji su korisnici tih sredstava nego što im koristi.ž

Koliko ste sigurni u pobjedu?

— U posljednjih 25 dana održao sam 135 mitinga na kojima je bilo 250.000 ljudi, dao stotine intervjua i mislim da sam predočio svoju politiku. Ona je veoma jasna, traži i predlaže da RS nastavi sa političkom stabilizacijom putem institucija i ljudi koji to obezbjeđuju. Mi smo to pokazali u veoma teškim okolnostima, i ranije kad su bile poplave, i sada kad je bila pandemija. A reagujemo i na sve ove koji dolaze iz Njemačke, Britanije… Naravno da ne dovode formalne strukture, ali su ubacili svoje sajber i ostale stručnjake u razne fakultete u Sarajevu. Tamo su rasporedili svojih 45 stručnjaka koji se bave obavještajnom podrškom Jeleni Trivić i ostalim protivkandidatima, a cilj je moja eliminacija.

Hoće li se stvari promijeniti u Predsjedništvu BiH? Kako vidite tu trku i hoće li ponovo hrvatski član biti izabran bošnjačkim glasovima?

— Meni je važnije da će tu biti Željka Cvijanović i da će nastaviti istu politiku koju ja vodim i da će ta politika biti srpska politika, nacionalno odgovorna. I da će kontinuitet biti osiguran. Ako sam išta uradio to je da sam Predsjedništvo sveo da bude ono što jeste, a ne da bude nešto iznad, što nije. Moja neka vrsta hendikepa je što su Džaferović i Komšić bili jedno, jedan blok a ja sam bio sam. Ako bih morao na brzinu da kažem šta sam tamo uradio, mislim da sam ih o jadu zabavio sve ovo vreme i da će Željka isto to učiniti. Ne zato što smo mi patološki tipovi nego zato što naprosto njihova ambicija da se nadrede svemu mora da bude ispoštovana. Što se tiče hrvatskog člana, to za nas možda jeste važno ali je važnije da sam proces ukoliko muslimani ponovo preglasaju Hrvate, a ja vjerujem da ovog puta neće, zato što su Bakir Izetbegović i njegov protivkandidat Denis Bećirović blizu po glasovima i muslimani sad nemaju resurse da daju glasove putem Islamske zajednice Komšiću. Naprosto, moraju da se koncentrišu na pobjedu Bakira. Tako da vjerujem da će ovog puta proći autentični Hrvat i predstavnik HDZ.

Da li bi Vaš neuspjeh na izborima značio – BiH u NATO i uvođenje sankcija Rusiji?

— Mislim da bi Jelena Trivić i Mirko Šarović prvo podržali ulazak u NATO. Oni sada, zbog izbora, javno govore da to navodno ne bi, mislim da ne bi oklevali da to završe. Možda bi se sve malo zamotalo u neku oblandu ali vidljivo bi bilo da bi to bilo članstvo u NATO. S druge strane, oni su i ranije javno govorili da su za sankcije Rusiji i da ja vodim avanturističku politiku zato što ih odbacujem… S druge strane, i politički luzeri u Sarajevu bi rado koristili jeftin gas iz Rusije. Njima koristi to što BiH nije na listi Rusije kao neprijateljska zemlja, to im dobro dođe al o tome ne pričaju. Puna su im usta sankcija. A Mirko Šarović je rekao prije mjesec dana jednu jasnu stvar, i to objašnjava sve: naši partneri nisu u RS, naši partneri su u Sarajevu. Prema tome, sve je to vidljivo. Znate šta bi se desilo kad bismo izgubili – mislim da RS ne bi bilo za šest mjeseci. Ostala bi neka prazna ljuštura u kojoj bi ljudi počeli da budu nezadovoljni i izvršila bi se centralizacija BiH. To nije dobro ni za nas koji tamo živimo i počeli bi naši ljudi da se iseljavaju. Drugo, ako nas uključe u NATO moguće je da se desi da naše ljude pod plaštom moranja šalju na neke frontove, recimo tamo po Ukrajini ili ne znam ni ja gdje. Treće, apsolutno bi to bilo loše i za poziciju Srbije koja se bori za svoj teritorijalni integritet i protiv Zapadnih laži. Prije neki dan sam se nasmijao kada sam čuo formulaciju: „prihvatite nezavisno Kosovo, a nemojte ga priznati“. Pa da li su oni zaista uvjereni da ovde stanuju budale, ludaci… Nevjerovatno, zar stvarno misle da smo mi ovde debili!? Ne zna čovjek kako da razgovara na tu temu, a najradije bih odreagovao balkanski – nosi se dođavola! Kako je moguće da se sad ne promijeni kontekst oko Kosova? Zašto nam ne bi rekli – evo vam, nek se RS prisajedini Srbiji, pa onda možemo da olakšamo rješenje za Kosovo? Zašto to nećete? A šta biste vi – uzeli Kosovo i uništili Republiku Srpsku? I još hoćete tome da aplaudiramo?

Srbija trpi pritiske i prijeti nam se čak obustavom evropskog puta. Kako to vidite?

— Svjedok sam svih tih stvari i meni niko ne treba ništa da objašnjava. Cijelo politički establišment treba da se ujedini oko nacionalnih i državnih interesa i da se okupe oko predsjednika Aleksandra Vučića kao snažnog pregovarača. S druge strane, Zapadu ne odgovara Vučić koji je spreman da ode u Ujedinjene nacije, pa da im kaže da svi poštuju ukrajinski teritorijalni integritet, a da za Srbiju to ne važi. Vučić je problem Zapadu zato što postaje regionalni ili čak evropski lider koji ima jasan stav i pokazuje politiku odbrane srpskog nacionalnog i državnog interesa. I oni će učiniti sve da ga omalovaže i dobijajući male ustupke od njega želeće da ga prikažu kako je slab. Zapad šalje trećerazredne službenike da nešto posreduju.

I u BiH, pored svih ambasadora koji nešto pokušavaju da urade, kršeći diplomatsku praksu, Njemačka šalje dva ijzaslanika, a imaju i sudije u Ustavnom sudu i zato pokušavam da animiram narod za jednu veliku podršku. Mi se do sada samo branimo, ali ćemo možda preduzeti neku akciju koja će ići veoma žestoko.

Na šta konkretno mislite?

— Ukoliko se u BiH ne vrate na ustavni poredak, mi ćemo pokrenuti pitanje naše nezavisnosti. Kada će biti taj trenutak, to ćemo mi odabrati. Sada će ovi iz opozicije reći da Dodik to stalno govori. Da, ali sam ja to pitanje legalizovao, svi očekuju da se to desi. Kada sam prije pet godina ovo prvi put spomenuo, niko nije smio ni da progovori. Mi možemo da prihvatimo BiH kakva je napisana od slova do slova u Ustavu, ako nećete tu, onu kakvu ste vi zamislili sigurno nećete dobiti. Kada ćemo mi izaći iz nje? Kada se stvore okolnosti. Zapad je besan i mislim da bi oni rado na nekima kao što smo mi pokazali svoju snagu, zato ćemo i mi malo pričekati, jer nismo iracionalni.

A idu li Vam geopolitičke prilike naruku…

— Svijet se mijenja, Evropljani sada bukvalno jauču za sobom – pada im standard, dešava im se ulica tako da nam dođe da kažemo „ljudi, možemo li mi vama nešto pomoći, a ne da mi od vas očekujemo pomoć?“ Kakva je to iluzija najbolje opisuje misnistarka spoljnih poslova Njemačke koja je rekla da njih ne zanima narod, već želja da ostanu na ukrajinskoj strani. Ne zanima te? Pa zanimaće te kada narod dođe na ulicu, a nema političara koji ne reaguje na ulicu. Angela Merkel je imala drugačiji stav, ona je bila svjesna da njemačka privreda ne može da opstane bez ruskog gasa i zbog toga je insistirala na Sjevernom toku. Onda su došli ovi trećerazredni „zeleni” koji se igraju politike, koji su nabildovani Soroševim vrijednostima i narede da se Sjeverni tok zatvori. I sad jauču da nemaju plin. U čemu je ludilo? Putin kriv? Kako je on kriv kada je pustio da se izgradi Sjeverni tok i pustio gas? E ako nećete Sjeverni tok onda ga platite tri hiljade dolara u odnosu na prethodnih 500. Morate da platite svoju politiku. Svako plaća svoju politiku.

(Izvor i foto: Sputnjik)

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.