Piše: Saša Stevanović, autor knjige ekonomski život Republike
Konkurentnost svakog tržišta, bilo kojeg ekonomskog sistema se mjeri po vrijednosti izvoza. Ukoliko je izvoz veći, tada se konkurentnost na međunarodnom tržištu povećava. U proteklih deset godina (period 2010-2020.) izvoz Republike Srpske je porastao za 56%, dok je u istom periodu izvoz BiH, čiji je Srpska dio ekonomskog sistema, rastao za 48%. Iz nas je još jedna godina, o kojoj svaki čitalac može da sudi. U ekonomskom smislu, izvoz je, u odnosu na 2020. godinu, veći za milijardu KM, a u odnosu na 2018., koja je bila rekordna po tom osnovu za ekonomiju naše Republike, izvoz je veći za 700 miliona KM u godini iza nas. Svaki dan ekonomija Republike Srpske je stvarala i izvozila 12 miliona KM.
Najveći doprinos rastu plasmana naših roba u inostranstvo dala je domaća prerađivačka industrija, koja je u posmatranom periodu povećala izvoz za 70%. Izvoz je povećan sa 1,7 milijardi na 2,9 milijardi KM.
Lani je prerađivačka industrija stvorila dodatnih 850 miliona KM.
Time je doprinos te grane realnog sektora povećan za duplo u 2021. u odnosu na 2010. godinu.
Ako želimo dobro ekonomiji i da nas najbolji predstavljaju, domaće politike se moraju usmjeriti ka izvoznicima i prerađivačkoj industriji.
Prema podacima za 2020.godinu, jer finansijski izvještaji za 2021. nisu objavljeni, najveći izvoznici Republike Srpske su „Alumina” Zvornik, „Integral Inžinjering” Laktaši, „Elektroprivreda Republike Srpske” Trebinje, „R-S Silikon” Mrkonjić Grad itd.
Ako želimo pomoći izvoznicima zapitajmo se kako pomoći, koje strategije razvijati da ove četiri firme, koje čine 15% izvoza Republike, izvoze više.
Ako posmatramo po prvih deset preduzeća po izvozu robe i po izvozu učinaka, ukupno 20 firmi čine trećinu izvoza Republike.
Izvoznik najbolje zna šta mu je potrebno da poveća svoj izvoz.
Na svjetskom tržištu i dalje su prisutni problemi u globalnim lancima vrijednosti, problemi sa transportom.
Vrijeme koje je potrebno brodu da iz Kine prebaci robu u Evropu je sa, otprilike 60 dana prije pandemije, povećano na više od 100 dana u 2021. godini.
Sličan obrazac je između Kine i SAD-a.
Sve ovo domaćem tržištu i privrednicima predstavlja veliku šansu da se uključe u globalne lance vrijednosti.
Očekivanja su da će se oporavak globalnih lanaca vrijednosti biti spor, i da će trebati vrijeme da se svijet vrati u normalu.
Najave novih virusa i geopolitičkih rizika samo su šansa, ukoliko budemo pametni da se pozicioniramo blize Evropi, svojim kvalitetom i sa dobrim proizvodima i uslugama.
Ukoliko posmatramo prethodnih deset godina izvoz Republike je rastao po stopi od 10% godišnje.
Na početku godine je najteže dati procjene o očekivanim vrijednostima u toku godine, ali ipak to je i najbolje vrijeme za procijenu našeg izvoza.
Kako trenutno stvari stoje naš izvoz u 2022.godini bi trebao da iznosi više od 5 milijardi KM.
Ipak, doprinos ekonomskom rastu spoljne trgovine lani je bio negativan.
Ako posmatramo razliku izvoza i uvoza ona je još uvijek negativna i iznosi neki 1,14 milijardu KM.
Za razliku od 2020.godine, kada je iznosila oko 1,08 milijardi KM. U saradnji sa svijetom, Republika Srpska je izgubila negdje oko 60 miliona KM više nego 2020.
Ovo ne treba da brine, jer je rast uvoza pokazatelj oporavka domaće tražnje, ali i stvaranja zaliha za budući izvoz.
Od koristi je znati da 1 KM izvoza stvara 0,7 KM ekonomskom rasta, barem ako posmatramo ekonomski model Republike Srpske, a 1 KM ekonomskom rasta je 0,4 KM većeg javnog prihoda.
Tako da mjere kojima iz javnog prihoda, tj. budžeta stimulišemo izvoznike se opet vraćaju u budžet, pa da neke zemlje koriste i javne garancije kao model povećanja izvoza.
Dokle god imamo makro ekonomsku ravnotežu ili jednostavnim rečnikom rečeno dobre ekonomske uslove u pogledu stabilnosti deviznog kursa, javnih dugova, inflacije, stabilnog budžeta mjere koje su bile u prethodnom periodu potrebno je nastaviti.
Godina iza nas će biti godina većih privatnih investicija, jer se aktivnim politikama radilo na stimulisanju privatne potrošnje, domaće tražnje. Fiskalni i monetarni efekti stimulisanja ekonomije Evrope pozitivno su se odrazili, pa sada već vidimo podatak na izvoz koji je za trećinu veći.
Izazovi postoje – da aktiviramo domaće tržište rada, a to se najbolje radi višim dohocima, koji su vezani za domaću produktivnost.
A ona je za devet mjeseci rasla više od 10%, a plate oko 5%. Produktivnost izvoznika je porasla za trećinu.
Ukoliko imamo dokaze i situaciju kao što nam prikazuju prethodne dvije godine, da smo očuvali radna mjesta, povećali produktivnost u odnosu na prethodnu godinu za 10%, a rast zaposlenosti za 2%, da imamo rast industrijske proizvodnje i pad zaposlenih u industriji, to ukazuje da domaći kapaciteti rade ispod potencijala.
Kada se pojavi tražnja ona se lako zadovolji. Najveći potencijal domaće ekonomije je tamo gdje smo loši.
Domaće tržište rada treba popravljati na način da se uključuju mladi, žene, da se uvode jednostavniji instituti rada i angažovanja radnika kako bi se očekivana domaća i inostrana tražnja u 2022.godini zadovoljile.
Republika Srpska dijeli karakteristike Bosne i Hercegovine, gdje smo među 10 najgorih zemalja svijeta prema kultu rada, mnogi nemaju šanse da rade, a prema dohotku među trećinu najboljih.
Ukoliko u narednom periodu uspijemo kult rada podići na nivo svijeta, dohodak ćemo povećati najmanje za 20%, a izvoz je najbolji saveznik i instrument za takmičenje u svjetskoj areni.
autor:Saša Stevanović / faktormagazin.ba , tekest je izašao u štampanom izdanju FM 32 od 27.januara 2022.godine
