Koliko trošimo na antidepresive?
Broj izdatih recepata za lijekove za smirenje i antidepresive tokom prošle godine veći je u odnosu na broj izdatih recepata za ove lijekove godinu dana ranije, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Tako su ljekari građanima Srpske prošle godine izdali 153.389 recepata za lijekove za smirenje i 167.216 recepata za antidepresive, a ukupan trošak za ove lijekove prešao je sumu od tri miliona KM, te je ukupno propisano 320.605 recepata.
„Među lijekovima za smirenje najčešće se propisuje alprazolam, a od antidepresiva sertalin“, istakli su u FZO RS.
Dodali su da su u 2022. godini propisana 157.954 recepta za antidepresive, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio oko milion KM.
„Kada je riječ o lijekovima za smirenje, propisano je 148.529 recepata, a trošak je iznosio oko dva miliona KM“, kazali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Dodaju da su lijekovi koji djeluju na nervni sistem među najpropisivanijim, tačnije nalaze se na trećem mjestu.
„U ukupnoj potrošnji lijekova na recept u posmatranom periodu, troškovi za lijekove koji djeluju na nervni sistem čine 4,9 odsto“, pojasnili su iz FZO RS.
Kako su rekli, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira lijekove koji djeluju na nervni sistem, odnosno lijekove za smirenje i antidepresive, koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.
Koliko trošimo na antidepresive
„Osigurana lica koja su oslobođena plaćanja participacije za lijekove sa liste A ne plaćaju ništa, dok ostali plaćaju participaciju.
Za lijekove na listi B svi osiguranici plaćaju participaciju u iznosu od 50 odsto – bez izuzetka“, zaključili su iz FZO RS.
Ove brojke ne iznenađuju ni Jadranku Stanković, specijalistu psihijatrije i sistemskog porodičnog psihoterapeuta, koja je rekla da postoji niz razlog zbog čega je povećana upotreba ovih lijekova.
„Bolja svjesnost ljudi da potraže adekvatnu pomoć, da se ne liječe na neke svoje načine, u smislu uzimanja alkohola ili nekih lijekova za smirenje na svoju ruku, zato što su primijetili određene promjene raspoloženja, nego se liječe antidepresivima, što je ispravan način“, kazala je Stankovićeva.
Dodala je da je povećan priliv pacijenata sa reaktivnim stanjima, poput anksioznosti i promjene raspoloženja.
„Anksioznost koja dugo traje sigurno razvija i određene kliničke momente, što zahtijeva da ljudi zatraže pomoć psihijatra“, kazala je Stankovićeva.
Ističe da je to uticalo da dođe do povećanja upotrebe antidepresiva
„Sigurno je da je došlo do povećane potražnje i upotrebe, jer mi postavljamo sve više dijagnoza gdje moramo uključiti terapiju koja podrazumijeva antidepresive, a sve s ciljem da bi pomognemo našim pacijentima“, pojašnjava Stankovićeva.
Kako je rekla, u posljednje vrijeme sve je više mladih koji se obraćaju psihologu, ali i psihijatru.
„Povećan je broj mladih koji se javljaju, i to je s jedne strane pozitivno, jer oni nisu u stigmi da smatraju da je bespotrebno potražiti pomoć psihologa i psihijatra.
Naime, te mlađe generacije se lakše odlučuju da dođu na pregled, na razgovor, po savjet, da se napravi procjena da li je potrebna terapija ili psihoterapija“, kazala je Stankovićeva.
Prema njenim riječima, urodio je plodom rad na promociji mentalnog zdravlja, kao i povećan broj centara za mentalno zdravlje.
Mlađi ljudi lakše traže pomoć psihologa, ali i psihijatra“, zaključila je Stankovićeva.
autor: http://nezavisne.com
