Posljednjih mjeseci, pa i godina, popularnost kriptovaluta dostigla je globalne razmjere. Imuni na digitalne valute nisu ostali ni građani u Republici Srpskoj, među kojima su i oni koji se bave „rudarenjem“ ili trgovanjem kriptovalutama na berzi. Lani je u Banjaluci otvorena i prva kripto mjenjačnica na ovim prostorima. Riječ je o prvoj platformi u BiH za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje digitalnom imovinom odnosno kriptovalutama. U Banjaluci možete platiti kafu sa kriptovalutama, a u skorijoj budućnosti, prema najavama upućenih, moći ćete kupovati čak i nekretnine.
Iako se, na neki način, prvenstveno zbog specifičnosti teme i složenosti kompletnog procesa podrazumijeva da se ovim poslom bave prekaljeni ekonomisti, specijalisti za berzansko poslovanje, to, ipak, nije tako.
Sve više ljudi iz različitih sfera društva investiralo je u ovaj posao.
Jedan od njih je i poznati oralni hirurg iz Čelinca, Igor Đurić, koji za Faktor otkriva da je predznjanje poželjno, ali nije neophodno.
ĐURIĆ: Možda sam ja i najbolji primjer da svako ko ima samo osnovna znanja o trgovanju na berzi i informacionim tehnologijama može ući u ovaj svijet, jer svijet kriptovaluta i računa na prosječnog korisnika, a ne na „eksperte“.
Ovdje se radi o revoluciji poput nastanka Interneta ili smart telefona, što predstavlja posebno veliki izazov biti među pionirima na ovim prostorima.
Ako posmatramo ukupnu svjetsku populaciju, manje od četiri posto stanovništva je ušlo u kripto svijet, a prema svemu što se dešava, neminovno je da će u narednih pet godina preko 70 odsto planete biti na neki način upućeno na „blockchain“ tehnologije.
Baš zato je veoma bitno sada ući u ovaj svijet, jer za simboličan iznos ulaganja s pravom možemo imati velika očekivanja – kazao je Đurić.
FAKTOR: Šta je „rudarenje“ a šta trgovina na berzi?
ĐURIĆ: Često se kod nas miješaju ta dva pojma, „rudarenje“, koje podrazumijeva računare velike snage, i trgovanje kriptovalutama.
– Bez namjere da ulazim u suštinu programskog koda i procesa rudarenja kojim se „stvaraju“ nove kriptovalute, u najvećem broju slučajeva za to se koriste kompjuteri visokih performansi uz utrošak velike količine električne energije, što znači da proces rudarenja nije besplatan.
U razvijenim zapadnim zemljama, ali i Kini, „rudarenje“ je napravilo ozbiljan problem energetskom sektoru, te su pojedine zemlje i zabranile rudarenje.
Zbog toga, su Azerbejdžan, El Salvador, pa i BiH, postale utočište za „rudare“. S druge strane trgovanje kriptovalutama se ne razlikuje mnogo od bilo kojeg drugog trgovanja na berzi. – objašnjava Đurić.
FAKTOR: Da li je bolje investirati u poznate ili valute u nastanku?
ĐURIĆ: Među kriptovalutama, ubjedljivo najpopularniji je „Bitcoin“, ali ne smijemo zanemariti i neke druge, vrijednosno manje kriptovalute, koje sve više privlače pažnju.
Međutim, za većinu početnih ulagača poteškoće mogu predstavljati nedoumice u koje kriptovalute uložiti.
Trenutno na tržištu postoje hiljade različitih vrsta. Prva grupa su „čuvari vrijednosti“, kao što je već pomenuti Bitcoin, čija vrijednost raste zahvaljujući velikoj potražnji.
Druga grupa predstavlja projekte koji posjeduju vlastite „blockchain-ove“, a obavljaju korisne zadatke za pojedince i kompanije.
Neki od primjera su „Ethereum“, koji trenutno u svom blockchainu ima najveći broj korisnika, „Solana“, koja je samo ove godine ostvarila rast vrijednosti od 150 puta, i svakako „Polygon matic“.
Treću grupu čine gejming i METAVERSE tokeni, koji trenutno zbog svoje popularosti među mlađim generacijama ostvaruju i najveći rast vrijednosti, a tu su još NFT tokeni, koji su svijet za sebe.
Ovo bi bile najpopularnije, mada postoje i brojne druge grupe.
FAKTOR: Koja je posebno popularna?
ĐURIĆ: Posebno popularna grupa su tzv. SHIT tokeni, među kojima se ističu Dogecoin i Shiba INU, koji preko noći ostvaruju rast kakav bitcoin nije ostvario za 10 godina, ali isto tako u samo nekoliko sati mogu izgubiti značajnu vrijednost, te su zbog toga posebno primamljivi za nove ulagače koji se žele obogatiti u kratkom periodu.
U zavisnosti od toga ko kakve snove sanja, tako se i opredjeljuje u kom pravcu će ulagati.
Svakako da je sporija, ali siguranija zarada na poznatim tokenima, ali to ne zadovoljava apetite velikog broja onih koji tek ulaze u kripto svijet, jer mnogi od njih žele veliku zaradu odmah.
FAKTOR: Od čega zavisi uspjeh valuta i rast njihove vrijednosti?
ĐURIĆ: Zavisi od popularnosti i njene namjene.
Ako je valuta vezana za blockchain i projekat koji ima veliku primjenu, kao što su neke koje sam već naveo, onda će ta valuta ostvariti i veliki rast na tržištu i vremenom će imati sve više korisnika.
Samim tim, valuta će i trajati na tržištu.
Najveći izazov za sve nas koji se bavimo ovim poslom je da u samom početku prepoznamo ovakav projekat.
FAKTOR: Zašto kriptovalute kod nas i dalje izazivaju sumnju, pa mnogi radije novac ulažu u nekretnine, a manje u ovaj virtuelni svijet?
ĐURIĆ: Tradicionalni ulagači će sigurno prije ulagati svoj novac u nekretnine, mada kripto svijet ipak postaje naša realnost.
Prednost ulaganja u kripto valute je to što ulagač može biti svako i za male iznose novca može ostvariti pristojnu zaradu, za razliku od kupovine nekretnina za koju su potrebna velika početna ulaganja, što malo ko ima.
Na samom početku kripto svijet se činio kao jedna velika prevara, ali vrijeme je pokazalo da kritovalute stiču sve više povjerenja među običnim korisnicima, što je i dovelo do enormnog rasta ovog tržišta čija vrijednost trenutno iznosi preko 2,5 triliona (hiljada milijardi) dolara.
I PAD JE LET!
FAKTOR: Zašto je vijest kad bitcoin pada, a ne kad raste?
ĐURIĆ: Dosadašnja praksa je pokazala je da su najglasniji zagovarači i protivnici bitcoina i kriptovaluta generalno ujedno i najveći vlasnici ove valute, koji svjesno prave kampanje za obaranje cijene kako bi kupovali ove valute po nižoj cijeni.
Tom kupovinom cijena ponovo ide u nebo.
Zbog toga izuzetno je važno ne prodavati valute kada je tržište u padu, jer poslije svakog pada neminovno dolazi do novog rasta.
Najveći protivnik kriptovaluta je Kina koja je u potpunosti zabranila rudarenje i trgovanje, a danas je Vlada Kine treći najveći „holder“, odnosno vlasnik bitcoina na planeti u iznosu od 194.775 jedinica ove valute, što je vrijednost od oko 10 milijardi dolara.
autor: Faktor, tekst je izašao u štampanom izdanju Faktora br.27 od 23.decembra 2021. godine
