Radnici traženiji od doktora nauka
Treba biti oprezan i svjestan stanja u kom se nalazimo.
Oni koji nisu u direktnoj proizvodnji na sve gledaju relaksiranije i drugim očima.
Bezbrižnije. To se treba što prije promijeniti.
Moramo se kolektivno boriti, u protivnom i dalje će nam ljudi odlaziti i to oni najkvalitetniji, trenutno najpotrebniji.
To je kao u sportu, ako vam ode par najboljih igrača i tim neće dobro igrati.
Možeš nekog drugog dovesti, slabijeg i neuigranog, ali će rezultati izostati.
GLAS: Kakvo je trenutno stanje u domaćoj privredi?
ĆORIĆ: U posljednje tri ili četiri godine privreda Republike Srpske izložena je mnogobrojnim spoljnim pritiscima.
Nakon pandemije, došlo je do energetske krize i inflacije, što se onda prelilo i na nas.
Mnoge od ovih nedaća, nažalost su vještački generisane, ali šta je tu je.
Moramo izdržati i tražiti načina da sve ovo što bezbolnije prevaziđemo.
Ako pogledamo ovu godinu i uporedimo je s prošlom, negativni trendovi u industriji, pogotovo u prerađivačkoj, sve su prisutniji i veći.
U prvih šest mjeseci ove godine ovaj sektor je zabilježio pad od oko šest odsto u fizičkom obimu proizvodnje.
Došlo je i do pada broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji za 2,2 odsto.
Ako svemu ovom dodamo i da je obim robne razmjene sa zemljama Evropske unije u pomenutom periodu manji za 90 miliona evra, od čega se na izvoz odnosi čak 84 miliona, vidimo da su pred nama veoma izuzetno izazovna vremena.
Trendovi su nepovoljni, što ne uliva neki optimizam, pogotovo što se na globalnoj sceni ne očekuju neke pozitivne promjene.
GLAS: Da li ima i nekih pozitivnih trendova?
ĆORIĆ: Ima određenih pozitivnih trendova koji se ogledaju u povećanju neto plate.
Ona je u junu iznosila 1.284. marke.
Mislim da poslodavci na ovaj način žele stimulisati radnu snagu da ostane.
Takođe, treba pomenuti i da su naplaćeni javni prihodi veći za 252 miliona u prvih šest mjeseci ove godine, što je posljedica i pomenutog povećanja plata.
GLAS: Nakon usporavanja inflacije, ekonomisti upozoravaju da bi novi rast cijena goriva mogao dodatno zakomlikovati uslove poslovanja?
ĆORIĆ: Kada se govori o cijeni goriva to sigurno može ponovo zakomlikovati stanje u našoj privredi.
Nova poskupljenja sigurno će uticati na povećanje troškova, a što će onda dodatno ugroziti profitabilnost i likvidnost preduzeća.
Naši naftni distributeri ne mogu tu ništa, jer su cijene diktirane izvana.
Oni samo zaračunavaju svoju maržu.
Mislim da bi država trebalo da se odrekne dijela akciza koje se naplaćuju na gorivo.
Na taj način bi se u značajnoj mjeri snizila cijena goriva i pomoglo privredi da smanji svoje već ionako velike troškove.
Ohrabrujuće jeste to što imamo potvrde da cijena električne energije neće rasti tokom naredne godine.
Radnici traženiji od doktora nauka
GLAS: Koliko se i sve teže stanje u evrozoni, a pogotovo u Njemačkoj, može negativno odraziti na izvozno orijentisana domaća preduzeća? Da li je već i u kolikoj mjeri došlo do smanjenih narudžbi?
ĆORIĆ: U pojedinim preduzećima narudžbe iz pojedinih evropskih zemalja smanjene su čak za 30 odsto, što će biti veoma teško prevazići.
Njemačka je jedan od naših najvažnijidž spoljnotrgovinskih partnera i ovo što se posljednjih mjeseci dešava u ovoj državi, nikako nam ne ide naruku.
GLAS: Da li se može nešto uraditi kako bi se u ovako neizvjesnim vremenima olakšao rad preduzeća? Postoji li nekakav recept, osim pomenutog smanjivanja akciza na gorivo?
ĆORIĆ: Sa Vladom Republike Srpske imali smo do sada dobru saradnju i utvrdili smo neke prioritete.
Sada smo u fazi pripreme određenih ekonomskih reformi za narednu godinu.
Mislim da bi privredu trebalo staviti na prvo mjesto.
Republika Srpska trenutno ima najpovoljniju poresku politiku u regionu, što se tiče oporezivanja plata i to treba i dalje zadržati.
Trebalo bi možda nastaviti i sa vladinim sufinansiranjem rasta plata.
To je model koji je dao dobre rezultate.
Naravno, trebalo bi vidjeti i da se određena parafiskalna opterećenja smanje, pogotovo kada je u pitanju otvaranje preduzeća.
GLAS: Veliki problem jeste i nedostatak radne snage. Koja su to trenutno najdeficitarnija zanimanja?
ĆORIĆ: Mislim da nema sektora u Srpskoj za koji možemo reći da ima dovoljno adekvatne radne snage.
Građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, prerađivačka industrija…
I ovo nije od juče, već ima svoje duboke korijene.
Moramo raditi na polarizaciji prije svega radničkih zanimanja.
U današnje vrijeme bolje je biti dobar frizer, vodoinstalater ili zidar, nego doktor nauka na fakultetu.
Prvi mogu zaraditi pet hiljada maraka, ovi drugi upola manje.
Moramo jednom presjeći pa reći ovoj lokalnoj sredini ne treba gimnazija, dajte nešto drugo.
Takođe i roditelji bi trebalo bolje da usmjeravaju svoju djecu, prema potrebama tržištima, ne svojim željama.
Nekada je bilo sramota biti majstor, ali evo danas to više nije tako, traženi su poput suvog zlata jer ih nema na tržištu. Dobro su i plaćeni.
GLAS: Sve više je zemalja koje ovaj problem pokušavaju riješiti uvozom radne snage?
ĆORIĆ: Za prvih šest mjeseci ove godine izdate su 844 radne dozvole ljudima iz inostranstva, što je tri ili četiri puta više nego za čitavu prošlu godinu. Interesantni smo onim radnicima koji dolaze iz zemalja koje imaju niži standard od onog u Srpskoj, kao što je, primjera radi, Bangladeš.
Ali ovi ljudi ne mogu donijeti kvalitet i zadovoljiti potrebe našeg tržišta.
Preživljavanje
GLAS: Koja su alternativna tržišta?
ĆORIĆ: U ovim vremenima je vrlo teško naći neko novo tržište, pogotovo u kratkom roku.
Znači, moramo naći načina da preživimo ovu krizu te nađemo načina da uspostavimo veze sa zemljama s kojima do sada nismo imali veliku robnu razmjenu.
Mislim da mnogo više trebamo iskoristiti ugovor o trgovinskoj razmjeni sa Turskom.
Ima prostora, ali je potrebno mnogo više sredstava i kadrovske opremljenosti te adekvatne podrške države, koja našim preduzećima moraju otvoriti vrata i olakšati rad.
Mora se daleko spremnije i agresivnije raditi.
autor: gllassrpske.com
