Goran Timotija, Igor Bevanda i Abdulah Đulović imenovani su u Nadzorni odbor Institut za nestala lica BiH, a time je ova institucija nakon 15 godina dobila članove koji će nadzirati njen rad.
Savjet ministara BiH je na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice donio odluku o imenovanju Nadzornog odbora Instituta za nestala lica, čime je, kako su poručili, omogućeno funkcionisanje ove institucije.
Ranijim članovima Nadzornog odbora Instituta za nestala lica mandat je istekao još 2010. godine, ali su nastavili obavljati poslove sve do 2021. godine, kada je jedan od članova preminuo. Nakon toga bio je onemogućen rad ovog Instituta, jer se odluke donose konsenzusom sva tri člana.
Goran Timotija kazao je da će se kao član Nadzornog odbora zalagati za zakonito funkcionisanje Instituta za nestala lica.
– Nadzorni odbor je zadužen da kontroliše prvenstveno finansijski rad, a nakon toga sve ostalo. Zalagaćemo se da se obezbijedi instituciji sva moguća finansijska podrška kako bismo što bolje radili i imali rezultate. Predstoji nam konstitutivna sjednica na kojoj ćemo analizirati sve podatke kako bismo vidjeli u kakvom je problemu i statusu Institut za nestala lica te šta se može uraditi po tom pitanju – kazao je „Glasu“ Timotija.
Takođe, osvrnuo se i na pritužbe iz Republike Srpske kada je riječ o radu Instituta za nestala lica.
– Porodice su u proteklom periodu bile nezadovoljne dinamikom traženja nestalih Srba. Da li je opravdano ili ne, utvrdićemo kroz analize u narednom periodu. Još nemam sve podatke pred sobom, ali svakako ćemo se posvetiti analizama samog rada Instituta kako bismo vidjeli gdje se griješilo, odnosno šta se može ispraviti i da li se uopšte može nešto ispraviti – zaključio je Timotija.
U Institutu za nestale navodi i da je imenovan i Upravni, ali i Savjetodavni odbor, dok članovima kolegijuma direktora mandat ističe na jesen.
– Upravni odbor Instituta za nestala lica u narednom periodu trebalo bi da raspiše konkurs za članove kolegijuma direktora – kazao je predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić.
Osvrćući se na rad Instituta za nestala lica, Perišić je naveo da po pitanju međuljudskih odnosa nema nikakvih problema, te dodaje da je i dalje gorući problem to što nema relevantnih informacija o pronalasku posmrtnih ostataka lica koja se vode kao nestala.
– Još od vremena pandemije virusa korona primjetan je osjetan pad broja ekshumiranih skeletnih ostataka. Sa porodicama nestalih susrećemo se na sesijama i okruglim stolovima, ali je gorući problem što i srodnici nestalih umiru, ali i svjedoci. Sve su to dešavanja koja otežavaju pronalazak skeletnih ostataka lica koja se vode kao nestala. Ti preostali slučajevi su svakako najteži i vrlo često su povezani sa djelima ratnog zločina gdje su se počinioci dobro potrudili da prikriju dokaze – kazao je „Glasu“ Perišić.
Prema evidencijama Instituta, navodi on, i dalje se vodi kao nestalo 7.588 lica, od toga je 1.260 lica srpske nacionalnosti.
Zadatak nije ispunjen
Institut za nestala lica BiH osnovan je skoro prije dvije decenije. Tada je poručeno da je obaveza ove institucije da bez diskriminacije pronađe nestale osobe i uspostavi Centralnu evidenciju nestalih (CEN), te time vrati dostojanstvo žrtvama, ali i odgovor njihovim porodicama, te da doprinese zadovoljavanju pravde i ostvarenja procesa pomirenja u BiH.
U više navrata čulo se do sada da Institut za nestala lica zadate obaveze nije ispunio.
