Sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka, koji je sazvao Luis Krišok sa pozicije zamjenika visokog predstavnika u BiH, u startu je dolio ulje na ionako uzavrelu domaću političku scenu, ali i produbio jaz, prvenstveno, između partija vlasti i opozicije u Srpskoj.
Krišok, naime, stoji iza sastanka koji bi 3. juna trebalo da bude održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. Poziv je stigao na adrese bošnjačke trojke koja je dio vlasti, odnosno SDP-a, NiP-a i NS-a, opozicionog bloka u Srpskoj (SDS, PDP i Lista za pravdu i red), te HDZ-a, ali ne i SNSD-a.
Poziv dolazi u vrijeme intenzivnih pokušaja dviju „trojki“ sa partnerima da u potpunosti izguraju stranku Milorada Dodika iz vlasti u Sarajevu, ali im to mjesecima ne polazi za rukom, između ostalog, zbog snage koju SNSD ima u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Tome u dobroj mjeri doprinosi i stav HDZ-a u kojem ne vide ni perspektivu neke nove većine nakon nekoliko rundi razgovora. Na sastanku koji saziva najbliži saradnik Kristijana Šmita, a kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan u skladu sa propisima u Savjetu bezbjednosti UN-a, kako je najavljeno, biće razgovarano o političkoj situaciji u BiH, ali i deblokiranju evropskog puta BiH.
Sa predstavnicima PDP-a te Liste za pravdu i red nismo uspjeli juče da stupimo u kontakt, dok je predsjednik SDS-a Milan Miličević potvrdio da su organi stranke zauzeli stav da se treba odazvati pozivu.
– Idemo da predstavimo glas Republike Srpske o tome kako se živi i koji su pravci rješenja, jer smo u izolaciji i pod prijetnjom još većih sankcija, ne političarima već ljudima i kapitalnim ulaganjima – kaže za „Glas“ prvi čovjek SDS-a.
Podvukao je da sastanak neće biti u OHR-u već u Parlamentarnoj skupštini.
– Kada pričate sa diplomata i kada ste opoziciona partija, kao što je SDS, onda vas zovu izdajnicima, a kada sa tim istim diplomatama pričaju iz vlasti, to je patriotizam. Mi smo davno tu bolest prevazišli i o tome ne razmišljamo, već kako da učinimo dobro narodu koju živi u Srpskoj – rekao je Miličević.
Iz SNSD-a stižu drugačije poruke. Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da opozicija pokazuje da i dalje želi da postupa po instrukcijama stranaca.
– Opozicija, koja rado odlazi u Sarajevo, nema političku snagu da se odazove sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Oni su dorasli samo tome da budu podanici – rekla je Vulićeva.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Nebojša Radmanović poručio je da sastanci bez te stranke u organizaciji OHR-a neće donijeti prosperitet u BiH, dok oni iz Srpske koji u tome učestvuju samo nanose štetu Srpskoj.
– Nema kvalitetne vlasti bez učešća SNSD-a, a po svaku cijenu žele da zaobiđu SNSD i onda imamo ovakve probleme – naveo je Radmanović.
Politikolog Dragana Delić smatra da poziv predstavlja još jedan pokušaj spoljnih aktera da se direktno miješaju u unutrašnje političke procese.
– Poziv se može posmatrati kao pokušaj zaobilaženja legitimno izabranih predstavnika srpskog naroda. Formiranje nove većine bez učešća SNSD-a, koji ima značajnu podršku u Srpskoj, je direktan udar na demokratsku volju građana i može dovesti do produbljivanja političke krize u zemlji – kaže Delićeva za „Glas“.
Sve ukazuje da, dodaje, sastanak može samo produbiti političke krize u BiH.
– To je trenutno sve ono što ne treba ovoj državi ukoliko želimo što prije da prevaziđemo krizu. Postavlja se logičko pitanje, u čijem interesu radi takozvani visoki predstavnik i njegov zamjenik, jer po svemu sudeći, u interesu građana u BiH zasigurno ne. Konstantno nametanje volje stranaca i pritisak na Srpsku, dokazano neće promijeniti stav vlasti u Srpskoj, kao i građana, već će stvoriti još veću averziju prema svemu što dolazi od stranaca – zaključila je Delićeva.
Ko je Luis Krišok
Prvi zamjenik visokog predstavnika Luis Krišok je i supervizor za Brčko distrikt od avgusta 2024. On je, naime, kako je navedeno na stranici OHR-a,
visoki zvaničnik Službe spoljnih poslova SAD na poziciji savjetnika. Od 2021. do 2023. bio je američki zvaničnik za Arktik, a tokom karijere je bio, između ostalog, i generalni konzul SAD u Vladivostoku u Rusiji. Prije stupanja na dužnosti u Stejt departmentu, Krišok je predavao sociologiju na Uralskom državnom univerzitetu i bio zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja u Rusiji. Diplomirao je teologiju, a magistrirao sociologiju.
