Jedan ministar u Vladi Republike Srpske šuruje sa „ljutim protivnikom“ – gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, saznaje Faktor magazin. Za sve su „krivi” građevinski lobiji koje interesuje samo zarada, bez obzira koja je stranka na vlasti. U ovom slučaju zarada je milionska. Predmet lobiranja su neke od najatraktivnijih građevinskih parcela u strogom centru Banjaluke. Njih posljednjih mjeseci i Stanivuković javno spominje. Neke su već u fazi gradnje, a o drugima se još uvijek pregovara sa investitorima.
SITI MOL ili „RUPA“
Jedna od njih je i takozvana „Rupa“, koja se nalazi kod nekadašnjeg Doma sindikata (preko puta Uprave za indirektno oporezivanje). Mijenjala je i namjenu i ulagača posljednjih godina.
Na kraju je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa sadašnjim neimarom dogovorio izgradnju dvije kule od 11 spratova.
O tome je Faktor magazin ranije podrobnije pisao.
Trenuto se na toj parceli grade dvije lamele za koje investitor posjeduje dozvole.
U praksi do sada nije zabilježeno da gradnja nekog objekta traje, a da se ne zna kako će cijeli objekat na kraju izgledati, niti kakva će mu biti namjena.
Što je slučaj sa „Rupom“.
Nakon pisanja Faktora, ovom „fenomenu“ posvetili su se i drugi mediji pa je tako jedan portal prebrojao spratove koji su već izgrađeni i došao do saznanja da je u toku gradnja sedmog sprata pitajući se „da li je zaboravljen Regulacioni plan tog područija kao jedan od osnovnih dokumenata za legalnu gradnju“?
Investitor poručuje da je „sve po zakonu i da građevinska dozvola koju je potpisao gradonačelnik glasi na šest spratova, plus sedmi – uvučeni“.
Šta god to značilo.
Faktor je ranije pisao da je gradonačelnik pristao da se na toj lokaciji grade dvije kule od po 11 spratova, stepenastog tipa i onda ova priča investitora „ima smisla”, ali posmatrano iz njihovog ugla.
U Regulacionom planu koji se nalazi na sajtu grada stoji da je na tom prostoru predviđena gradnja zgrada spratnosti pet etaža i jedna uvučena etaža.
Da li je gradonačelnik dao građevinske dozvole mimo regulacionog plana, dogovorio sa investitorom nešto treće i kako će to na kraju sve izgledati i biti u skladu sa zakonom, očigledno, niko ne zna.
Ali, saznaće se!
„Kada je u pitanju spratnost trebalo bi reći da će tu biti stepenasti način gradnje i da će u jednom dijelu biti četiri sprata, a na drugom dijelu će biti veća spratnost kako bismo dobili dinamičnost objekta kakav Banjaluka nije dobila u posljednjih dvadeset, trideset i više godina.“
Ovo je izjavio Stanivuković 5. oktobra i ponovo obećao da će konačan izgled predstaviti još prošlog mjeseca.
Kako tada, tako i danas.
Ništa od obećanog.
Investitor i dalje ponavlja kako će se sve objaviti krajem godine, a do tada imaju građevinske dozvole za tri lamele.
U proceduri je dobijanje dozvola za još dvije.
Što se tiče ove lokacije, gradonačelnik je samo u jednom u pravu.
U Banjaluci su se posljednjih godina dešavala razna čuda, ali ovo što se radi u „Rupi“ još nije viđeno – niti će!
U narednih, kako reče, dvadeset, trideset pa i više godina.
Naravno, kod čuda neviđenog smo sarkastični.
LOKACIJA KINO KOZARA – SINEMA TAUER (CINEMA TOWER)
Slično kao i na lokaciji „rupe“ na parceli nekadašnjeg Kina Kozara, uz centralno banjalučko šetalište, odvija se gotovo ista situacija. Gradonačelnik Banjaluke već mjesecima, mimo svih propisa, javnosti i svih drugih potrebnih papira i alata za koje je tvrdio da se bori tokom predizborne kampanje, radi na ovom pitanju.
Prema saznanjima Faktor magazina, Stanivuković pokušava da pomiri investitora, građane iz okolnog naselja i svoje predizborno obećanje da će na atraktivnoj gradskoj poziciji biti amfiteatar.
Za Regulacioni plan niko i ne pita. Istina stidljivo, gradonačelnik kaže da je blizu rješenja koje će zadovoljiti sve?!
Investitor, još od prethodnog gradonačelnika najavljuje da će tužiti grad.
Pisalo se da bi tužba mogla biti teška više od 15 miliona maraka, a da bi Banjaluka sigurno izgubila spor.
Pod izgovorom „da do toga ne bi došlo“ sve se radi iza kulisa i projekat se do sada mijenjao nekoliko puta.
Prema posljednjim informacijama predviđena je zgrada od 13 spratova, ali je navodno investitor pristao da poveća vertikalni, a smanji horizontalni gabarit objekta čime će se dobiti više zelene površine, ali će stambeno-poslovni kompleks biti više spratnosti od važećeg Regulacionog plana.
Na ovu varijantu su navodno pristali i stanari okolnih zgrada.
O zakonom propisanim procedurama, Regulacionom planu i drugim „manje važnim propisima“ niko i ne priča.
Ovdje je važno napomeuti da je isti investitor vlasnik takozvane lokacije Parking stara autobuska stanica, takođe u strogom centru grada (preko puta Kraša).
O toj lokaciji tek će se javno govoriti, a tajno pregovori vjerovatno teku svojom dinamikom.
KINO PALAS – CEPTER KULA
Stanivuković je nedavno slavodobitno najavio da je blizu i rješavanje dugogodišnjeg rugla na Trgu Krajine, zvanog Hotel Palas.
Investitor Filip Cepter prošetao je Banjalukom.
Dogovoreno je da se ide u projekat i već za nekoliko dana, opet na sva zvona, gradonačelnik je predstavio kako je rečeno, idejno rješenje budućeg izgleda ovog kompleksa. I opet isto: više kula sa više spratova.
Iako se samo radi o idejnom rješenju, ovo je izazvalo brojne rekacije, prije svega, nadležnih službi za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, jer je Hotel Palas pod zaštitom države kao nacionalni spomenik i dio ambijentalne cjeline.
Ono što gradonačelnik, ali ni investitor nisu saopštili, je da su oko tog objekta godinama postojali neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Naime, dio zemljišta na kojem se nalazi dio starog i novog dijela Palasa pripada Islamskoj vjerskoj zajednici (Rijaset Banjaluka). Vjerovatno i oni imaju šta da kažu o svemu ovome.
Kako Faktor magazin saznaje, sporan je dio ulaza u podzemne objekte Palasa sa strane Tržnice.
Na tom dijelu, Islamska vjerska zajednica posjeduje dio parcela i godinama je odbijala da sarađuje tražeći da se postojeća betonska konstrukcija – sruši.
U suštini, zbog toga je i zaustavljena gradnja Hotela Palas još prije rata.
Kao i u drugim slučajevima, primijetili ste da se vrlo malo govori o baznom dokumentu gradnje – Regulacionom planu ovog dijela centra.
BIJELI DVOR (bivši Čajavčev hotel)
Dolazimo i do najzanimljivije i najatrkativnije lokacije u centru Banjaluke vrijedne na desetine miliona maraka.
Nekadašnji objekat Čajaveca je srušen i investitor je već počeo gradnju poslovnog kompleksa od više hiljada kvadrata.
I ovdje je zanimljivo da je i sam ulagač priznao da, iako ima regularnu građevinsku dozvolu, nije jasno kako će izgledati konačni objekat. Kreću se u ideji koja je predstavljena javnosti prije nekoliko mjeseci.
Ono što se zna jeste da će to biti jedna od tri najluksuznije kule u Banjaluci, hotel sa pet zvjezdica, nove garaže, poptuno nova ulica koja će spojiti Vidovdansku i Kralja Petra prvog Karađoređevića, ali se opet ne zna konačan izgled, visina i njen oblik.
Ovdje je jako zanimljivo napomenuti da taj objekat gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nije ni jednom spomenuo u svojim planovima za centar grada iako gradilište vidi iz Kabineta svako jutro kad dođe na posao.
Makar taj posao bio i samo fotografisanje.
Radovi su uveliko počeli i Banjaluka je dobila još jednu „rupu“.
Vraćamo se na investiora i na početak radova: „Grad Banjaluka nikad nije definisao vertiklane gabarite.
Nigdje pa ni ovdje.
Ova sama markica Regulacionog plana je nama dozvolila da možemo praviti i 20 i 30 spratova, samo da ostanemo u toj kvadraturi“.
Tvrdio je ovo pravni zastupnik izvođača radova na ovoj lokaciji prije nekoliko mjeseci.
Faktor magazin saznaje da je investitor predvidio gradnju objekta stepenastog tipa i da bi najviša tačka bila na 13. spratu.
Posljednjih mjeseci krenulo je lobiranje da se promijeni spratnost objekta, proširi parcela za čak 850m2 na uštrb javne površine i da se cijeli objekat poveća u ukupnoj masi za čak 4000 kvadratnih metara.
Ne znamo da li su građani Banjaluke svjesni, ali je izvjesno da će u strogom centru Banjaluke, u narednih godinu ili dvije, biti izgrađeno preko hiljadu novih stanova, nekoliko hotela i više poslovnih objekata.
Vizura grada se mijenja u visinu.
Niti jedan od objekata na ovim lokacijama o kojima smo pisali neće biti manji od 11 spratova.
I sve to u krugu od jednog kilometra od Hrama Hrista Spasitelja.
Gradonačelnik Draško Stanivuković o tome pregovora u veoma uskom krugu ljudi.
Mogućnost da investitori lakše izlobiraju svoje interese je ogromna, a o transparentnosti i javnosti, za koju se toliko zalagao dok je bio opozicija – nema ni govora.
Važno je da odabrani pojedinci grade, ali i „zgrću“ na desetine miliona maraka u privatne džepove. A ti se, gradonačelniče, samo „slikaj”!
POSAO I SKUPI DŽIP
Umjesto 13 spratova, cijeli kompleks na mjestu nekadašnjeg Čajavčevog hotela bi, po sadašnjoj zamisli, trebao izgledati ravno i sa jedanaest spratova u cijelom obuhvatu.
S tim rješenjem, proširenjem parcele, dobilo bi se još 4000 kvadrata novog prostora.
Prema saznajima Faktora, s ciljem realizacije ove ideje pokrenuto je lobiranje na sve strane, uključujući i jednog ministra u Vladi Republike Srpske, gradonačelnika Banjaluke, članove njegove bliže porodice i svih koji mogu pomoći u realizaciji ove ideje.
Po našim informacijama, u kompaniji koja je investitor objekta, posao dobio sin tog ministara.
Kupljen mu je i službeni džip vrijedan stotinjak hiljada maraka.
Gradonačelnik Draško Stanivuković je dao usmenu, ali vjerovatno i pismenu saglasnost za promjenu projekta i gradnju još jednog građevinskog „monstruma“ u strogom centru Banjaluke.
Sada je jasno zašto jedino ovaj objekat ne pominje u javnosti.
CIJENA KVADRATA I DO 5.000 KM
Podsjećamo da je struka od početka bila protiv gradnje velikog poslovnog objekta u centru Banjaluke (na mjestu nekadašnjeg Čajavčevog hotela). Pisali su otvorena pisma i pojavljivali se u javnosti, ali se i pored svega toga ide dalje.
Na postojeći objekat dodato je novih 4.000 m2. Trenutno, cijena u tom dijelu grada nije ispod 3.500 pa i 4.000 maraka za m2.
Stručnjaci za nekretnine koje smo kontaktirali kažu da je realno da na toj lokaciji cijena dostigne i 5.000 KM po m2, a možda i više.
Ako se uzme u obzir samo ovih 4.000 novih kvadrata puta cijena od 4.000 KM po m2 – jasno je riječ o najmanje 15-16 dodatnih miliona maraka na već postojeći objekat.
autor: Faktor, tekst je izašao u štampanom izdanju Faktora br.24
