Jedan robot mijenja 20 ljudi: Slike radnika u proizvodnim pogonima u Srpskoj mogle bi postati prošlost

Jedan robot mijenja 20 ljudi: Slike radnika u proizvodnim pogonima u Srpskoj mogle bi postati prošlost

Slike radnika u proizvodnim pogonima u Srpskoj mogle bi postati prošlost.

Slike radnika u proizvodnim pogonima u Srpskoj uskoro bi mogle postati prošlost, jer njihov posao polako preuzimaju roboti koji u domaćim firmama mijenjaju i po 20 ljudi.

Prema riječima privrednika, robotizacija poslovanja, ne samo što skraćuje potragu za radnicima, nego i povećava proizvodnju za više od 50 odsto, a cijena sata njihovog rada mnogo je jeftinija od sata zaposlenog, zbog čega se mnogi i u Srpskoj masivno odlučuju na taj korak.

Predsjednik Privredne komore Pero Ćorić istakao je za “Glas Srpske” da je u posljednjih nekoliko godina prisutan pritisak na privredna društva da se vrši povećanje efikasnosti i produktivnosti i svega ostalog što bi išlo u korak sa smanjenjem cijena i širenjem poslovanja na inostranom tržištu.

– Mnoga preduzeća iz različitih oblasti polako ulaze u tu priču koja je najviše zastupljena u metalnoj i elektroindustriji, kao i u obućarskoj proizvodnji – kazao je Ćorić, dodajući da u Srpskoj nema oblasti u kojoj nije počeo proces robotizacije.

Nedavno je, tvrdi on, Privredna komora kao jednu od nagrada uvela “Digitalizaciju u poljoprivredi” što je, kaže, prije deset godina bilo nezamislivo.

– Ovaj trend kod nas se vrlo brzo širi, tako da su robotizacija i digitalizacija uveliko našla svoja mjesta u našoj privredi. Ti uređaji, odnosno sam proces nije jeftin. Vrijednost tih proizvoda kreće se od 50.000 do 500.000 evra i oni u principu mogu zamijeniti 20 i više radnika, zavisno o kojoj industriji je riječ – rekao je on.

Dodao je da roboti, osim što povećavaju produktivnost, oni smanjuju subjektivne greške koje su neminovne kod radnika.

– Takođe, roboti smanjuju cijenu proizvoda, jer u njegovoj izradi učestvuje manje radne snage. I ono što je svakom poslodavcu važno, nema bolovanja, iznenadnih otkaza i odlazaka, zbog čega se najviše privrednika i odlučilo na proces robotizacije – kazao je Ćorić, dodajući da je na desetine preduzeća u Srpskoj ušlo u proces robotizacije koja je postala sasvim normalna.

Prema njegovim riječima, robotizacija ne smanjuje broj radnika, nego donosi nova zapošljavanja, jer uvijek treba neko ko, između ostalog, zna s robotima rukovati.

– Nema industrijske grane u Srpskoj gdje roboti u manjoj ili većoj mjeri ne učestvuju u procesima proizvodnje. Primjera radi, u jednoj firmi u okolini Banjaluke robot koji košta 400.000 evra zamijenio je 15 radnika, što će se otplatiti u relativno kratkom vremenu – rekao je Ćorić.

Predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić kazao je da broj robota u ovom sektoru gotovo svakodnevno raste, a benefiti su višestruki.

– Gotovo da nema veće farme koja nema najmanje jednog robota za mužu krava i on u tom poslu odmijeni bar dva radnika koje je danas skoro nemoguće naći. Takođe, posao nam dosta olakšava i robot koji hrani životinje – rekao je Arsenić i dodao da roboti nadopunjuju nedostatak radnika.

Uvoz

Prema podacima Uprave za indirektno oporezovanje (UIO) BiH, uvoz robota raznih vrsta se iz godine u godinu povećava, pa je tako lani stiglo njih u vrijednosti od 6,609 miliona maraka, što je za nekih 1,546 miliona više u odnosu na godinu ranije. Kako su istakli u UIO, najviše se uvoze roboti za utovar, kao pomoćni mehanizam.

autor:http://bl-portal.com

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *