Kakve kazne prijete NVO ako prekrše zakon.
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ne zabranjuje nevladinim organizacijama da se bave društveno značajnim pitanjima, kao što je oblast nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, korupcije kao i svako djelovanje u okviru Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava, poručuje pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović.
„Međutim, jasno se propisuje da organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva ne mogu direktno učestvovati u političkim kampanjama, finansirati političke stranke, kandidate ili raditi na kreiranju političkih odluka kroz pritisak na institucije Republike Srpske“, navodi Stjepanović.
Kako kaže, postoje primjeri iz svijeta gdje su strane države koristile finansiranje nevladinih organizacija kako bi posredno uticale na političke procese u ciljnim državama.
Primjeri uključuju:
• Sjedinjene Američke Države (SAD) – Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) zahtijeva da se pojedinci i organizacije koje djeluju kao agenti stranog principala i sprovode političke ili propagandne aktivnosti u korist stranih entiteta registruju pri Ministarstvu pravde SAD. Registrovani subjekti su obavezni da redovno podnose izvještaje o svojim aktivnostima, primljenim sredstvima i interakcijama sa američkim zvaničnicima.
• Rusija – Zakon o stranim agentima propisuje da se nevladine organizacije koje primaju finansiranje iz inostranstva i učestvuju u aktivnostima koje vlasti definišu kao „političke“ moraju registrovati kao „strani agenti“. Ovaj status nosi dodatne administrativne obaveze i može podrazumijevati pojačan nadzor i restrikcije.
• Mađarska – Regulacija stranog finansiranja nevladinih organizacija uključivala je zakon iz 2017. godine, koji je zahtijevao da nevladine organizacije koje primaju više od oko 24.000 eura (7,2 miliona forinti) moraju da se registruju kao organizacije koje dobijaju stranu pomoć i da se tako predstavljaju u svakoj publikaciji i na svojim internet stranicama. Ovaj zakon je 2021. godine ukinut nakon presude Еvropskog suda pravde, koji je ocijenio da je zakon bio nesaglasan sa pravom Еvropske unije.
„Cilj ovog zakona u Republici Srpskoj je da se očuva politička suverenost, kako bi o političkim pitanjima odlučivali građani Republike Srpske, a ne strane organizacije putem finansiranja nevladinih organizacija“, kaže Stjepanović.
Da li će se organizacijama koje ne poštuju zakon automatski zabraniti rad?
Zakon ne predviđa automatsku zabranu rada neprofitnih organizacija koje ne ispune neku od svojih zakonskih obaveza, već prema članu 16. Zakona, neprofitnim organizacijama može biti zabranjen rad ukoliko:Djeluju suprotno Ustavu Republike Srpske i njenim zakonima. Sprovode aktivnosti na način kako je propisano članom 3. ovog zakona, odnosno djeluju kao agenti stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana. Ako Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju. U takvim slučajevima, Ministarstvo pravde Republike Srpske dostavlja prijedlog nadležnom sudu za zabranu rada takve organizacije i podnosi prijavu protiv odgovornih lica u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva Republike Srpske, pojašnjava Stjepanović.
„Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političkih aktivnosti. Političko djelovanje podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka, te sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama BiH u smislu formulacije politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske“, dodaje.
Statut, djelovanje i aktivnosti neprofitnih organizacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom Republike Srpske zagarantovanih sloboda i prava, te raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. Svaka organizacija koja djeluje na takav način podliježe zakonskim sankcijama, uključujući mogućnost zabrane rada, pojašnjava Stjepanović.
„Pored mogućnosti zabrane rada, zakon propisuje i novčane kazne za neprofitne organizacije koje prekrše određene odredbe. Tako će novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM biti kažnjena organizacija koja ne označi promotivni materijal u skladu sa članom 5. ovog zakona, ne podnese prijavu ili u prijavi da netačne podatke prilikom upisa u Registar iz člana 8. ovog zakona, ne dostavi dopunu prijave o izvršenim promjenama u roku propisanom članom 8. stav 2. ovog zakona ili ne dostavi finansijski izvještaj iz člana 11. ovog zakona“, navodi on.
Svaka organizacija koja se ne pridržava ovih odredbi može se suočiti sa sankcijama u skladu sa zakonom, dodao je.
„Dakle, zakon jasno definiše postupke sankcionisanja neprofitnih organizacija koje ne ispunjavaju svoje obaveze, ali istovremeno predviđa da se zabrana rada izriče isključivo u slučajevima kada neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i njenim propisima djeluje i sprovodi aktivnosti na način kako je to propisano članom 3 ovog zakona odnosno kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnost u finansijskom poslovanju“, navodi Stjepanović.
Kakve su kazne predviđene za organizacije koje ne ispune obaveze propisane zakonom?
Organizacijama koje ne ispune obaveze propisane zakonom predviđene su novčane kazne u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM za organizacije koje ne ispune obaveze propisane zakonom.
Kazne se mogu izreći u sljedećim slučajevima:
1. Ako organizacija ne obilježi promotivni materijal u skladu sa zakonom.
2. Ako ne podnese prijavu ili prilikom podnošenja prijave ili dopune prijave da netačan podatak u vezi sa upisom u Registar iz člana 8. Ovog zakona.
3. Ne dostavi dopunu prijave o izvršenim promjenama u roku propisanom u članu 8. Stav 2. Ovog zakona
4. Ako ne dostavi finansijski izvještaj iz člana 11. Ovog zakona
autor:http://atvbl.rs