Od ponoći je na snazi naftni embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem. To znači i prekid dotoka ruske nafte naftovodom „Janaf“ u Srbiju. Službeni glasnik Unije potvrdio je i odluku o ograničenju njene cijene na 60 dolara, koja takođe važi od ponedjeljka. Rusija ne prihvata taj limit ni po cijenu smanjenja proizvodnje. Kakve su ekonomske posljedice tih sankcija?
Proteklih mjeseci Srbija se spremala za naftni embargo na rusku naftu, skladišta su puna – poručuje premijerka. Ta zabrana za našu zemlju je, ocjenjuje, političko pitnje.
„Mi ćemo nastaviti da se borimo u budućnosti, svakako da imamo izuzetke, da budemo izuzeti na način kako su izuzete neke članice Evropske unije. Da li smo bezbjedni, jesmo, a da li će to uticati na našu ekonomiju – hoće, ali ćemo se boriti“, kaže Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije.
Tri četvrtine potreba za naftom Srbija pokriva uvozom, i u NIS-u tvrde da su spremni da održe stabilnost snabdijevanja.
„NIS naftu doprema isključivo naftovodom ‘Janaf’ i nakon 5. decembra neće biti moguća kupovina ruske nafte, već će biti nastavljena nesmetana kupovina i transport nafte porjeklom iz drugih zemalja. Važno je istaći da je Rafinerija nafte Pančevo jedna od najmodernijih u ovom dijelu Evrope i u njoj je omogućena prerada različitih tipova nafte“, saopštava NIS.
Zabrana će imati nesagledive finansijske posljedice
Uz ograničenje cijene Brisel zabranjuje pretovar ruskog crnog zlata i bilo kakvo posredovanje u trgovini sa trećim zemljama.
„Zapadni saveznici su tražili načine da kazne rusku ekonomiju. Nafta je oduvijek bila meta na koju je Zapad motrio. Ne samo zbog toga što je nafta ključna za fukcionisanje svijeta, već što Rusija oduvijek zarađuje kao veliki izvoznik“, kaže Endru Vilson, ekonomski stručnjak.
Analize pokazuju da će zabrana imati nesagledive finansijske posljedice za evropsku privredu.
Nafta povlači i rast cijena gasa i struje. Na moguće nestašice i restrikcije upozorilo je više evropskih zemlja, među kojima i Francuska koja će ove zime, prvi put poslije 42 godine, uvoziti struju.
„U normalnim vremenima, naša proizvodnja električne energije se prilagođava povećanju potražnje, ali ove godine izgleda da nisu na istom nivou i zato treba da prilagodimo neke svoje potrošačke navike“, kaže Olivije Veran, portparol francuske Vlade.
Moskva upozorava – novi potezi Zapada samo destabilizuju evropsko energetsko tržište, ni gasa ni nafte nema bez tržišnih cijena.
(RTS)
