U Beogradu najveća biblioteka za slijepe. Preko 50.000 knjiga na Brajevom pismu

U Beogradu najveća biblioteka za slijepe. Preko 50.000 knjiga na Brajevom pismu

 

Slijepi i slabovidi ljudi u Srbiji nemaju mogućnost da kupe ono što im se čita, jer je proces štampanja jedne knjige na Brajevom pismu dug i  skup. Izrada samo jednog primjerka „Na Drini ćuprija“ košta 1.400 evra, ali Biblioteka Saveza slijepih Srbije „Dr Milan Budimir“ već pola vijeka se trudi da osobama sa ovim tipom invaliditeta omogući „prozor u svijet“.

 

Jedna od najvećih biblioteka za slijepe u Evropi, a najveća na Balkanu ima 90.000 knjiga – 50.000 na Brajevom pismu i 40.000 u zvučnom formatu, a osim kultnih djela i obavezne školske literature, na police redovno stižu dobitnici Nobelove i drugih nagrada.

-Imamo dobru saradnju sa državnim institucijama, ali od velikog značaja je i podrška društveno odgovornih kompanija – istakla je Jelena Stojanović, sekretar Saveza slepih Srbije koji obilježava 75 godina postojanja.

Želja, upornost i zalaganje rukovodioca gotovo da može prstima da se opipa u vazduhu, a Savez koji su sl borcijepii iz Prvog i Drugog svjetskog rata osnovali 1946. danas broji 45 lokalnih organizacija, odnosno zastupljen je u gotovo svakom gradu u Srbiji!

Jedna od najstarijih socijalno-humanitarnih organizacija decenijama se bori za bolji položaj slijepih i slabovidih u društvu i bavi se problemima obrazovanja, zapošljavanja i pristupačnosti fizičkog okruženja. Kroz saradnju sa državom, velikim kompanijama, inovativnim saradnicima i medijima, pokušavaju da pronađu rješenja.

Trudimo se da im učinimo dostupnim asistivne tehnologije, različita pomagala, knjige u audio formatu i na Brajevom pismu. Slijepi spadaju u jednu od najobrazovanijih kategorija među osobama sa invaliditetom, ali često imamo problem sa predrasudama poslodavaca. U medijima uvijek apelujemo da nas ljudi ne posmatraju kroz invaliditet nego kroz sposobnosti koje imamo, jer je u ovoj kategoriji dosta magistara i visokoobrazovanih ljudi- naglašava Jelena Stojanović.

Iz Saveza poručuju da država dosta radi na omogućavanju pristupačnog fizičkog okruženja – dostupni su prilazi javnim institucijama, javni prevoz, a zvučna signalizacija na semaforu bi trebalo da se poboljša i van Beograda.

Među 12.000 članova ovog saveza su najrazličitije starosne kategorije, pa su i potrebe drugačije, ali se u ovoj biblioteci trude da odgovore svim željama.

 

Izvor: Telegraf

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.