Direktor centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović izjavio je da su uputili apel Vladi Srbije da donese odluku o pružanju privremene zaštite na godinu dana za izbeglice koje dolaze iz Ukrajine.
Đurović je agenciji Beta rekao da je, prema njihovim procjenama, u Srbiju kod prijatelja, rodbine, ili u neki privatni smještaj već došlo oko 2.000 ljudi iz Ukrajine, a da je u zemlju ušlo oko 7.000.
„Već su to brojke za koje je jasno da ne mogu da prođu kroz redovnu azilnu proceduru“, kazao je Đurović.
Naglasio je da izbjeglice trenutno imaju pravo boravka u Srbiji od 90 dana, ali da sem boravka nemaju pravo na smještaj, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i druga prava.
„Zato je bitno da se to zakonski uredi. Taj mehanizam postoji, to je mehanizam privremene zaštite i on se aktivira onda kada dolazi do masovnog priliva ljudi u zemlju zbog okolnosti koje su nepredviđene i koje se odnose na ovakvu situaciju“, kazao je Đurović.
Prema njegovim riječima, privremena zaštita bi bila sasvim dovoljna dok se situacija u Ukrajini ne smiri i dok se institucije u Srbiji uigraju.
„To je pravi mehanizam za ovakvo stanje. Kada imate 2.000 ljudi, već ne možete da ignorišete njihovo prisustvo. To su ljudi koji imaju nešto novca, podršku rodbine, ali pitanje je vremena kada će oni da ostanu bez mogućnosti da finansiraju svoj boravak ovdje“, rekao je on.
Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila je naglasio da oni po isteku 90. dana nemaju nikakav osnov boravka u Srbiji, nakon čega bi ili morali da zatraže azil, ili da pomoć potraže u nekoj drugoj zemlji.
„Traženje azila kod nas ne funkcioniše. Prošle godine je svega 14 azila dodijeljeno. Nemoguće je da Kancelarija za azil obradi 2.000 zahtjeva izbeglica koje su kod nas, to je tehnički nemoguće“, istakao je Đurović.
On je naglasio da je direktiva o privremenoj zaštiti već pokrenuta na nivou Evropske unije i da se sada od pojedinačnih članica očekuje da donesu odgovarajuće akte.
„Neke su već donijele koje su u našem susjedstvu, kao što su Mađarska i Hrvatska. Mi moramo da reagujemo, iako nismo u EU, da ljudi koji dođu kod nas imaju set prava koji će im pomoći da prevaziđu ovakvu okolnost“, kazao je Đurović.
Objasnio je da taj set prava obuhvata pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na smještaj, pravo na ličnu ispravu, radnu dozvolu, obrazovanje i niz sličnih prava koje bi izbjeglice iz Ukrajine dobile na period od jedne godine.
Predložio je i da se razmotri opcija da oni ne budu smješteni u kampovima, već negdje bliže urbanim sredinama.
„Ovo su ipak ljudi koji imaju bliske veze sa nama i lakše se mnogo integrišu u sistem“, istakao je Đurović.
