Da li je tzv. saobraćajna revolucija u Banjaluci ispunila očekivanja?

Da li je tzv. saobraćajna revolucija u Banjaluci ispunila očekivanja?

Kraj prošle godine u Banjaluci obilježio je novi koncept saobraćaja u širem centru Banjaluke koji je vlast nazvala „saobraćajna revolucija“.

IZVOR: SLAVEN PETKOVIĆ – MONDO

Sve je urađeno, kako je najavljeno, zbog bolje bezbjednosti i manje gužvi.

Nakon što su se vozači već navikli na „revoluciju“ pitali smo građane i stručnjake iz ove oblasti da li su navedene promjene opravdale očekivanja ili ne.

Podsjetimo, novi režim jednosmjernog saobraćaja u centru grada u funkciji je od početka novembra prošle godine.

Osim što je izgrađena nova, urađene su i dodatne intervencije na već postojećoj infrastrukturi.

„Finalno mišljenje o tome da li je saobraćaj u Banjaluci bolji ili ne znaće se u narednom periodu nakon što gradske vlasti postupe po završenoj studiji javnog prevoza“, tvrdi za Mondo Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, koji je i vještak iz navedene oblasti.

Naveo je da bez adekvatnog javnog prevoza nema ni adekvatnog gradskog saobraćaja, što, kako ističe, danas, „javni i svi drugi alternativni vidovi prevoza“ u našem gradu svakako nisu.

„S obzirom da je dosta infrastrukture ustupljeno biciklistima, kao i da su vremenski uslovi adekvatni za ova sredstva, potrebno je sagledati da li se u skladu sa tim i dovoljno povećao broj dnevnih putovanja biciklima, ali ne i broj saobraćajnih nezgoda sa učešćem biciklista“, navodi on.

U Banjaluci se dogodilo skoro 5.000 saobraćajki

Ćopić tvrdi da potencijalni problem mogu biti ukršteni tokovi motorizovanog i biciklističkog saobraćaja u novoj raskrsnici sa kružnim tokom saobraćaja (kod Ekvatora).

„Imajući u vidu da se u prošloj godini na teritoriji koju pokriva PU Banjaluka dogodilo više od 4.800 saobraćajnih nezgoda, odnosno, skoro polovina svih nezgoda u Republici Srpskoj, mišljenja sam da i dalje u Banjaluci postoji evidentan problem kada je u saobraćaj“, podvukao je Ćopić za http://mondo.ba

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Mladen Petrović za Mondo je rekao da su kružne rakrsnice i jednosmjerne ulice dosta bezbjednije rješenje za vozače, ali da će vrijeme pokazati kako će novi koncept saobraćaja uticati na gužve.

„Potrebno je sagledati da li se povećao broj dnevnih putovanja biciklima“

„Rađeni su građevinski poduhvati i potrebno je vremena kako bi se uradile detaljne analize i statistike.

Stručnjaci su uradili kompletan elaborat, svako rješenje ima svoje prednosti i mane. Vjerujem da je sve dobro“, rekao je Petrović.

Zdravko Ivić, diplomirani inženjer saobraćaja i instruktor vožnje iz Banjaluke rekao je za Mondo da je uvođenje jednosmjernog saobraćaja dobro rješenje, ali da opasnost može predstavljati brža vožnja, jer postoji veći broj pješačkih prelaza i raskrsnica.

„Savjet je da se kolovoz obilježi fluorescentnim materijalima zbog bolje vidljivosti jer će sve biti bolje uočljivo noću i kada je lošije vrijeme“, rekao je Ivić, ističući da su se za pojedine poprečne ulice mogla pronaći bolja rješenja.

Mišljenja građana oko „saobraćajne revolucije“ su podijeljena i kod građana.

Dok neki vozači smatraju da će novi režim donijeti poboljšanje, drugi su stava da izmjene neće uticati na gužve, posebno u „špicu“ kad građani idu ili se vraćaju s posla.

„Prosto rečeno, Banjaluka je napravljena za 100.000 ljudi, a u njoj živi duplo više.

Zato mislim da od ‘revolucije’ neće biti posebne vajde.

Možda bi korisnije bilo osigurati jeftiniji i funkcionalniji gradski prevoz, pa bi ljudi izbjegavali da voze vlastite automobile bez neke prijeke potrebe“, rekao nam je jedan Banjalučnin koji svakodnevno automobilom dolazi na posao u centar grada.

Biciklisti pozitivno iznenađeni

Kada je riječ o biciklističkom saobraćaju i novom režimu saobraćaja iz Centra za životnu sredinu kažu da se radi o velikom presedanu kada je riječ o planiranju, projektovanju i izgradnji navedene infrastrukture, ne samo za Banjaluku ili Bosnu i Hercegovinu, već i šire.

„U pitanju je definitno pozitivan presedan, koji je omogućio kretanje biciklista u oba smjera.

Tokom procesa planiranja, prva rješenja su stavljala bicikliste u jednostrano-dvosmjerno kretanje, što je rješenje kojem inženjeri u regionu najčešće pribjegavaju.

Centar za životnu sredinu bio je protiv ovog koncepta, ne samo zbog tačaka od interesa koje su sa dvije strane, već i zbog toga što se biciklistički saobraćaj ne može posmatrati izolovano od ostatka putne mreže“, rekao nam je Dragan Kabić, koordinator programa „Transport“ iz navedene banjalučke organizacije.

„Savjet je da se kolovoz obilježi fluorescentnim materijalima“

Pored pozitivnih strana, kako ističe, nedovršen posao je ostao u raskrsnici kod Naradnog pozorišta Republike Srpske (prije svega zbog lijevih skretanja biciklista), te u kontaktnoj raskrsnici u nastavku Kralja Petra I na Ulicu Mladena Stojanovića (koja posjeduje dovoljnu širinu za nastavak biciklističkih traka do kraja ove ulice).

„Što se bezbjednosti tiče, ostaje problem lateralne komunikacije biciklista i pješaka na prelazu kod ‘Fabrike duvana’, što je problem koji je postojao i ranije, a mogao bi da se riješi izdignutim pješačko-biciklističkim prelazom, te potencijalni problemi na tačkama ulaza/izlaza u kružnom toku kod ‘Ekvatora’ (prelaz na kraku Bulevara i izlaz iz kružnog toka na Tržničku ulicu)“, zaključio je Kabić.