Manje od mjesec dana prije nego što će građani Francuske izaći na birališta da glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora, na jugu zemlje buknuli su neredi u kojima je povrijeđeno najmanje 100 ljudi, među kojima desetine policajaca. Nakon dvije nedjelje, Pariz pokušava da stiša buru najavom da je spreman da razgovara o autonomiji, što Korzikanci traže decenijama unazad.
„Spemni smo da idemo do autonomije. Ali ne može biti dijaloga dok nasilje traje. Mir je suštinski uslov“, rekao je Žerard Darmanin, francuski ministar unutrašnjih poslova, u intervjuu za korizikanski list „Korze Matin“ uoči najavljene posete ostrvu.
Pominjanje autonomije od strane nekog ministra ili visokog zvaničnika u Francuskoj je rijetkost, ili bolje rečeno presedan, iako Korzikanaci autonomiju traže decenijama unazad.
Zbog toga su pojedine stranke na Korzici izjavu Darmanina dočekale sa nevjericom, ocjenjujući da je riječ o predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore koji će biti održani 10. aprila, odnosno 24. aprila za kada je zakazan drugi krug izbora. U prilog tome možda govori i još jedna njegova izjava u kojoj je naglasio da će rješavanje statusa Korzike biti prioritet drugog mandata Emanuela Makrona ukoliko ga osvoji, što mu ankete i predviđaju.
Makronovi protivnici prebacuju mu da „ne može da smiri ni pobunu ni u sopstvenioj državi, a tek ne rat u Ukrajini“, aludirajući na njegove razgovore sa Vladimirom Putinom. Valeri Pekres, kandidatkinja Republikanaca i potnecijalni protivkandidat Makrona u drugom krugu, otužila ga je da „popušta nasilju“ na Korzici.
Napad u zatvoru
Neredi na Korzici počeli su 2. marta nakon što je u zatvoru napadnut Ivan Kolona (61), korzikanski separatista koji je osuđen na doživotni zatvor zbog ubistva Kloda Erinjaka 1998. godine. Erinjak, najviši francuski zvaničnik u to vrijeme na ostrvu, upucan je sa tri metka ispred pozorišta u Ajaču, glavnom gradu Korzike.
This is not #Ukraine, this is #France
The big demonstration in support of #YvanColonna is currently taking place in Bastia. State buildings are being targeted with Molotov cocktails.#Bastia#StatuFranceseAssassinu
#Corsica #Russia_Ukraine_War pic.twitter.com/tI6Y6HZ0Cw— World News (@ne23614114) March 13, 2022
Kolona je uveliko bio u bijegu kada je policija došla da ga ispita. Uslijedila je najveća policijska potjera u istoriji Francuske. Kolonu su tražili mjesecima, sumnjalo se i da je pobjegao u Južnu Ameriku sve dok zahvaljujući infracrvenim kamerama nije otkriveno da se krije u kamenim kolibama u planinama Korzike. Uhapšen je 2003. godine, od kada je u zatvoru.
U zatvoru na kontinentalnom dijelu Francuske Kolonu je 2. marta pokušao da zadavi drugi zatvorenik koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog planiranja terorističkog napada. Kolona je završio u komi, a nacionalisti sa Korzike optužili su francusku vladu za napad.
Zapaljene zgrade institucija
Istog dana buknuli su nasilni protesti u gradovima Ajačo, Kalvi i Bastija, gdje se u jednom trenutku okupilo i 7.000 ljudi. U sva tri grada došlo i do okršaja sa policijom, kada su stotine nacionalista bacale Molotovljeve koktele i eksplozivne naprave domaće radinosti na zgrade zvaničnih francuskih institucija.
Najozbiljni incidenti dogodili su se 9. marta u Ajaču kada je zapaljena zgrada suda. Dan kasnije nasilje je eskaliralo i u Kalviju kada su Molotovljevi kokteli bačeni na policiju. Iste noći zapaljeni su automobili u Ajačiju, dok je 13. marta u Bastiji zapaljena zgrada javne poreske uprave.
Mass rioting broke out this week in the Mediterranean island of #Corsica. They’re demanding independence from France. In this video, rioters used construction equipment as a battering ram to smash open an ATM. pic.twitter.com/ynQwllClXH
— Andy Ngô 🏳️🌈 (@MrAndyNgo) March 13, 2022
Inače, Korzika je jedna od 18 administrativnih regija u Francuskoj i četvrto po veličini ostrvo u Sredozemnom moru na kojem živi oko 330.000 ljudi. Na ostrvu postoji jak autonomaški i nacionalistički pokret koji traži veću autonomiju, a povremeno se mogu čuti i zahtjevi za nezavisnost. Anketa korizanskog lista „Korse Matin“ pokazala je da je 53 odsto ispitanika za autonomiju, dok je 35 odsto za nezavisnost.
