Rast cijena zabrinjava potrošače više nego rat u Ukrajini ili pandemija korone.
Gotovo svaki treći se boji da će morati da promijeni svoj stil života. To je rezultat jednog novog ispitivanja javnog mnjenja.
Brz rast cijena na mnogim područjima zabrinjava ljude u Njemačkoj više nego išta drugo. Čak više od rata u Ukrajini ili pandemije korone. To pokazuju rezultati jednog reprezentativnog ispitivanja javnog mnjenja koje je sprovela konsultantska firma Mekinzi, koji su upravo objavljeni, prenosi DW.
Oko 40 odsto od oko 1.000 ispitanika navelo je da je njihova najveća briga trenutno – inflacija, 34 procenta navelo je rusku invaziju na Ukrajinu, a samo osam odsto pandemiju kovida 19. Gotovo trećina ispitanih (29%) strahuje da će zbog rasta cijena morati da ograniči svoj način života na nekim područjima. Strah od rasta cijena naročito je zahvatio ljude s nižim primanjima. Dve trećine ispitanika očekuje da će cijene da rastu i u narednih 12 mjeseci.
Promjena izdataka
„Dve godine korone ostavile su traga, ali sada su ljudi, zbog inflacije i ruske invazije na Ukrajinu, postali pesimističniji nego ikad ranije“, sumirao je rezultate istraživanja Mekinzijev stručnjak Markus Jakob. Ljudi osjećaju više cijene i vide da na kraju mjeseca manje novca ostaje u novčaniku, kaže Jakob.
I oni koji bolje zarađuju menjaju svoje potrošačke navike. Dve trećine ispitanika su u poslednje vrijeme više novca trošili za hranu, 61 odsto je više trošio za benzin i transport, kao i za energiju. Posljedica toga je da je gotovo svaka treća osoba ograničila svoje potrošačke navike. Štedi se prije svega na izdacima za kozmetiku, odjeću, zabavu i putovanja.
„Novom štedljivošću posebno su pogođene one oblasti koje su snažno bile ugrožene i zbog pandemije“, kaže Mekinzijev stručnjak Simon Land. Ljudi manje troše na tamo gdje su u stvari htjeli više da troše kad je počela da slabi pandemija – recimo na odlaske u restorane, noćenja u hotelima i zabave. Oko dve trećine potrošača su, prema ovom istraživanju, zbog rasta cijena već počele da mijenjaju svoje potrošačke navike: recimo prelaskom na jeftinije marke ili češćom kupovinom u diskontima. Više od polovine ispitanika navelo je da kod potrošnje energije kod kuće više paze.
