Šest sati drame u kojima je spriječen širi regionalni rat. Tako bi se ukratko mogla opisati američka misija odvraćanja Izraela od preventivnog napada na snage Hezbolaha u Libanonu nekoliko dana nakon terorističkog napada militanata Hamasa na jugu Izraela 7. oktobra.
Izraelski ratni avioni bili su u vazduhu čekajući naredbe kada je Džo Bajden razgovarao s Benjaminom Netanijahuom 11. oktobra i rekao izraelskom premijeru da odstupi i razmisli o posljedicama takve akcije, navodi Wall Street Journal u svom tekstu temeljenom na razgovorima s osobama koje su upoznate s Bajdenovim pozivom Netanijahuu i cijelom ovom akcijom koja je na kraju dovela do odvraćanja Izraela od napada na Hezbolah.
Američki je predsjednik, naime, nazvao izraelskog premijera kako bi ga upozorio da bi takav napad mogao izazvati širi regionalni rat.
Izraelci su ga pripremali na temelju obavještajnih podataka, a prema kojima su se snage Hezbolaha pripremale preći granicu kao dio višestrukog napada, no obavještajne službe SAD-a takve su podatke smatrale nepouzdanima. SAD je po svaku cijenu nastojao izbjeći širi sukob, koji bi u nekom trenutku i njih uvukao u tu priču. Stoga je glavni fokus Bajdenove administracije već od 7. oktobra bio da pokuša spriječiti bilo kakvu eskalaciju duž izraelske sjeverne granice s Libanom, gdje izraelske snage gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru s borcima iz šijitske militantne grupe Hezbollaha koju podržava Iran te palestinskih militanata. Sada su, po prvi put, objavljeni detalji iz komunikacije Bajdena i drugih američkih funkcionera s jedne te Netanijahua i njegovog ratnog kabineta s druge strane jasno ukazuju na obrazac nastojanja Bijele kuće da se zaštiti od bilo kakvog širenja sukoba koji bi mogao povući SAD.
Nakon napada Hamasa, SAD je poslao dvije udarne grupe nosača vazduhoplova u istočni Mediteran, praćene nuklearnom podmornicom, kako bi ojačale odvraćanje, a u novije vrijeme osnovali su i posebnu mornaričku radnu jedinicu u Crvenom moru koja će se nositi s napadima Huti militanata u Jemenu, koje podupire Iran.
Diplomatski napori, pak, bili su ključni, a WSY navodi kako je Amos Hochstein, funkcioner Bijele kuće koji je zadužen za pregovore oko deeskalacije napetosti na izraelsko-libanskoj granici, često putovao na relaciji Vašington – Bejrut – Jerusalima, sve s ciljem da se osigura diplomatski prekid borbi. Francuska se, pak, s druge strane uključila s naporima da pritisnu Liban da se pridržava rezolucije 1701 Savjeta bezbjednosti UN-a, koja poziva snage Hezbollaha da se povuku iz južnog Libana i ostanu najmanje 28 milja od izraelske granice.
‘‘Uloga SAD-a u zaustavljanju Izraela u izvođenju masovnog napada na Hezbollah u oktobru pokazuje ključnu ulogu koju je diplomatija odigrala u sprečavanju metastaziranja sukoba u veći regionalni rat,‘‘ ističe se u WSJ.
Prema informacijama do kojih su došli, Vašington je prvu naznaku izraelskih predloženih planova za preventivni napad dobio ujutro 11. oktobra oko 6:30 ujutro, kada su izraelski funkcioneri hitno obavijestili Bijelu kuću da vjeruju da Hezbollah planira napad. Izrael je znao da ne može sam, rekli su američki funkcioneri, i zatražili su američku podršku.
‘‘Bajdenovi glavni obavještajni, vojni i savjetnici za nacionalnu bezbjednost – uključujući direktora CIA Vilijama Barnsa i direktoricu Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, državnog sekretara Entonija Blinkena, ministra odbrane Lojda Ostina i predsjednika Združenog štaba CQ Browna – sastali su se kasnije tog jutra za direktorov sastanak odbora, kojim je predsjedao savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivana, kako bi se raspravljalo o predloženim planovima Izraela. Utvrdili su da se američki obavještajni podaci ne podudaraju s izraelskim. Odmah su o tome obavijestili Bajdena, a on je nazvao Netanijahua te u razgovoru s njim i njegovim ratnim kabinetom pozvao Izrael da odstupi. Netanijahu nije bio uvjeren, ali članovi njegovog ratnog kabineta, posebno ministar obrane Yoav Gallant, objasnili su da je širi rat neizbježan i da su htjeli preduhitriti napad. SAD je insistirao na tome da se veći rat može izbjeći. Rasprava je, prema izjavama američkih funkcionera s kojima su razgovarali novinari WSJ potrajala 45 minuta, nakon čega je Netanijahu je prekinuo razgovor rekavši da će o tome razgovarati sa svojim kabinetom.
No, izraelske snage su u to vrijeme na sjeveru, na granici s Libanom, stavljene u pripravnost. Vojnici su dobili hitne naredbe od svojih komandanata da se trebaju pripremiti za borbu protiv Hezbollahovih boraca, a stanovništvu na sjeveru zemlje je poslana poruka da odmah krenu u skloništa.
Bilo je potrebno oko šest sati razgovora i sastanaka prije nego što su izraelski funkcioneri pristali odstupiti, budući da je SAD insistirao na tome da obavještajni podaci nisu sugerisali neposredni napad Hezbollaha. I američki i izraelski funkcioneri s kojima su razgovarali novinari WSJ-a kazali su da su Netanijahu i izraelski ratni kabinet odustali od udara nakon što su se Bajden i SAD tome usprotivili.
Funkcioneri u uredu izraelskog premijera i u Ministarstvu odbrane odbili su komentarisati ove navode.
Sekretat za štampu Pentagona Patrick Ryder rekao je da je Pentagon i dalje zabrinut zbog napetosti duž izraelsko-libanske granice, ali je odbio komentarisati bilo kakve konkretne razgovore ili obavještajna pitanja. CIA je takođe odbila komentarisati ove navode, dok State Department nije odgovorio na zahtjev za komentar. Uglavnom, upozorenja na kojima je Izrael temeljio napad, proizlazi iz teksta u WSJ, bile su lažne uzbune, ali i dalje postoje rizici od pogrešnih procjena s obje strane granice.
Prema podacima koje je prikupio Armed Conflict Location and Event Data Project, militanti u Libanu napali su Izrael više od 200 puta, a u tim je napadima ubijeno 10 ljudi, od kojih je sedam izraelskih vojnika. Izrael je odgovorio s gotovo 1.000 napada unutar južnog Libana u kojima je ubijeno više od 120 boraca Hezbollaha i 10 libanskih civila.
U petak su napadači Hezbollaha ubili jednog izraelskog vojnika i teško ranili drugog, što je dovelo do protivudara Izraela na južni Liban. Izrael je u subotu saopštio da je udario Hezbollah tog jutra i tokom noći, pogađajući ciljeve povezane s infrastrukturom grupe.
„Situacija je sada, kao što svi znaju, napeta“, rekao je novinarima ranije ove sedmice u Bejrutu general Aroldo Lazaro Saenz, španski oficir koji vodi mirovnu misiju UN-a u Libanu.
Izraelski čelnici su obećali da će zadati još dalekosežnije udarce Libanu ako se Hezbolah ne pristane povući s granice.
„Amerikanci bi rekli: ‘Istražimo te opcije diplomatski‘, a Izrael vjerovatno puno više govori: ‘OK, diplomatija je dobra, ali bez upotrebe sile nećete stići tamo gdje želite‘,“ rekao je jedan izraelski funkcioner.
„Mi kažemo: ‘Odvraćanje na sjeveru i pobjeda na jugu“, rekao je funkcioner. „Ali to je vrlo opasno i mogli biste vidjeti eskalaciju, upravo zato što Hezbolah nastavlja tako djelovati.“
Ipak, postoje znakovi napretka u diplomatskim naporima. Prema riječima nekih libanskih funkcionera, libanski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib rekao je francuskim sagovornicima da je njegova zemlja spremna raditi na dogovoru.
Nakon više od dva mjeseca napada koji su zadali značajan udarac snagama Hezbolaha u Libanu, izraelski funkcioneri takođe su izrazili optimizam da će militantna grupa pristati povući svoje snage s izraelsko-libanske granice.
„Osjećaj je da je to sada izvedivo“, rekao je jedan od tih funkcionera, prenosi Jutarnji.
autor:http://nezavisne.com
