Džulijan Asanž korak je bliže izručenju Americi iz Velike Britanije, pošto je Viši sud u Londonu poništio prethodnu odluku nižeg suda iz januara.
Tada je sudija blokirao zahtjev za izručenje zbog brige o Asanžovom psihičkom zdravlju.
Sudije Višeg suda utvrdile su da je odluka u januaru zasnovana na procjeni da Asanžu prijete veoma teški uslovi za odsluženje kazne u slučaju da bude izručen Americi.
Ipak, američke vlasti su poslije toga dale garancije da uslovi za Asanža neće biti najstroži osim ako ne počini djelo za koje je zaprećena takva kazna.
Obećale su i da će smanjiti rizik od samoubistva Asanža na najmanju moguću mjeru ako bude izručen.
Amerika traži Asanža zbog hiljade povjerljivih dokumenata koje je objavio 2010. i 2011. godine.
SAD smatraju da je Asanž time prekršio zakon i ugrozio živote ljudi.
Stela Moris, Asanžova verenica, rekla je da nameravaju da ulože žalbu na najnoviju odluku suda.
Australijanac je u zatvoru Belmarš od 2019. godine, kada ga je policija izvela iz ambasade Ekvadora u Londonu i uhapsila zbog kršenja uslova za odobravanje kaucije.
Boravio je u ambasadi od 2012. godine, izbjegavajući izručenje Švedskoj, gdje se suočio sa optužbama za silovanje.
Te optužbe je poricao i na kraju su odbačene.
U emotivnom obraćanju ispred suda, Asanžova vjerenica okarakterisala je presudu „opasnom i pogrešnom“, ocjenjujući da su američka uvjeravanja „suštinski nepouzdana“.
„U protekle… dve i po godine, Džulijan je ostao u zatvoru Belmarš, a zapravo je bio u pritvoru od 7. decembra 2010. u ovom ili onom obliku, 11 godina. Dokle će ovo da trajati?“, rekla je Stela Moris.
Kako je Asanž završio u ambasadi Ekvadora?
Asanž, australijski državljanin, u ambasadu Ekvadora je došao 2012. godine.
Tražio je azil kako bi izbjegao izručenje u Švedsku koja ga je teretila za slučaj silovanja.
Švedske vlasti su htjele da ga saslušaju povodom navoda da je silovao jednu ženu i seksualno je zlostavljao i naveo na seks drugu u avgustu 2010. godine, dok je bio u Stokholmu da bi održao predavanje.
On tvrdi da su oba susreta bila potpuno uzajamno dobrovoljna, ali je uslijedio dugi sudski proces zbog kog je zatražio azil u ekvadorskoj ambasadi u Londonu da bi izbjegao izručenje.
Kasnije su te optužbe odbačene, a istrage su prekinute.
Asanžu je azil odobrio tadašnji predsednik Ekvadora Rafael Korea koji je podržavao rad Vikiliksa.
Pošto je proveo skoro sedam godina unutar ambasade, Asanža je uhapsila britanska policija 11. aprila 2019. godine.
Osnivač Vikiliksa oduvijek je tvrdio da ne može da napusti ambasadu zato što se plaši da će iz Švedske biti izručen u SAD, a da će mu se tamo suditi zbog objavljivanja tajnih američkih dokumenata.
Policajci su ga izveli iz kruga ambasade i stavili u pritvor u centralnoj londonskoj policijskoj stanici.
Prvog maja 2019. godine, Asanž je osuđen na 50 nedjelja zatvora zbog kršenja uslova njegove kaucije.
Izvor: Agencije
