Sve oči svijeta trenutno su uprte u istočnu Evropu kojoj prijeti opasnost od sukoba između Rusije i Ukrajine. Mnogi analitičari počeli su sa upoređivanjem vojne moći dvije zemlje, posebno nakon što se situacija u Donbasu drastično pogoršala u posljednja dva dana.
Prema analizi „Global fire powera“, Rusija ima veću vojnu moć i nalazi se na drugom mjestu najvećih svjetskih vojnih sila, dok se Ukrajina nalazi na 22.
Odnos vojne moći ove dvije bivše sovjetske republike najbolje se ogleda u godišnjim budžetima koji se izdvajaju za potrebe vojske.
Rusija iz državnog budžeta izdvaja 154 milijardi dolara godišnje, dok susjedna Ukrajina godišnje raspolaže sa 11,87 milijardi dolara.
Ukoliko uzmemo u obzir broj vojnika koje ove dvije zemlje imaju na raspolaganju vidjećemo da Rusija ima 850.000 aktivnih vojnika, dok susjedna Ukrajina četiri puta manje, oko 200.000.
Artiljerija
Rusija takođe raspolaže sa 7.571 komada artiljerijskog oružja, dok Kijev ima 2.040. Kada su u pitanju oklopna vozila Moskva ima 30.122, dok ih Ukrajinci imaju tri puta manje.
Ukrajina na raspolaganju ima nešto više od 2.500 tenkova, dok rusko Ministarstvo odbrane posjeduje čak 12.420.
Rusija posjeduje više od 30.000 oklopnih vozila, dok Ukrajina ima tri puta manje.
Možda bi broj vojnih helikoptera bio najbolji pokazatelj razlike u vojnoj spremnosti ove dvije bivše sovjetske republike jer ih Kremlj ima 544, dok Kijev svega 34.
Ništa bolja situacija nije ni sa borbenim avionima gdje su brojke 772 naspram 69 u korist Rusije.
Mornarica
Dio vojske u kom Rusija ima potpunu dominaciju nad Ukrajinom definitivno je mornarica. Rusija na raspolaganju ima ukupno 605 vojnih plovila, dok Ukrajina ima 38.
Kremlj posjeduje jedan nosač aviona i 70 podmornica, a Ukrajina nijedan. Slična situacija je i sa korvetama kojih Moskva ima 86, dok Kijev samo jednu.
Ukrajinska vojska u posjedu ima 13 patrolnih brodova, a Rusija četiri puta više, pokazuju podaci „Global fire power“.
Ruska vojska raspolaže sa 15 razarača i 49 minobacača, dok Ukrajina za sada nema nijedan razarač i svega jedan minobacač, prenosi „Telegraf.rs„.
Sedam ruta putem kojih bi Putin mogao da napadne Ukrajinu
Ministarstvo odbrane Velike Britanije identifikovalo je sedam ruta putem kojih bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da pokrene invaziju na Ukrajinu.
U ilustraciji zasnovanoj na satelitskim snimcima i drugim obavještajnim izvorima, pokazuje se kako bi Putin prvenstveno mogao da cilja ukrajinsku prijestonicu Kijev, kao i industrijski grad Dnjepar.
U novoj mapi, koju je Ministarstvo odbrane objavilo na zvaničnom Twitter nalogu, tri moguće rute invazije pokazuju ciljanje Kijeva, dok tri pokazuju ciljanje Dnjepra.
Sedma potencijalna ruta invazije ilustruje kako bi ruske snage mogle da krenu u kopnenu Ukrajinu preko poluostrva Krim, koje je Putin anektirao 2014. godine.
INTELLIGENCE UPDATE: Russia retains a significant military presence that can conduct an invasion without further warning.
Below demonstrates President Putin’s possible axis of invasion. He still can choose to prevent conflict and preserve peace. pic.twitter.com/QHRM1wNwJG
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) February 17, 2022
Putin i širenje NATO na istok
NATO je trenutno najmoćniji vojni savez na svijetu i čini ga 30 članica, a godišnji budžet alijanse iznosi 1,56 milijardi evra. Osnovana je 1949. godine i prvobitna namjena bila je da obuzda sovjetsku ekspanziju.
Rusija se međutim buni zbog NATO baza u blizini svoje teritorije i traži pismene garancije da se alijansa neće širiti na istok. Jedna od centralnih zahtjeva Kremlja je i da se Ukrajini ne dozvoli ulazak u NATO, a upravo ovaj potez smatra se crvenom linijom.
Ukrajina je nedavno izrazila zainteresovanost za pridruživanje alijansi, a Vladimir Zelenski je u septembru 2020. godine odobrio bezbjednosnu strategiju koja je postavila temelje partnerstva sa NATO.
Podsjetimo, juče su u regionu Donjecka i Luganska odjekivale eksplozije, a prvi civili iz regiona Donbasa prebjegli su u Rostovsku oblast. Po naređenju ruskog predsjednika Vladimira Putina organizovani su kampovi za prihvat izbjeglica i pomoć, a ruski mediji navode da je do petka u ponoć evakuisano više od 3.000 ljudi.
Svjetski lideri juče su sastančili u Minhenu povodom cjelokupne situacije, a kasno sinoć obratio se i američki predsjednik Džozef Bajden koji je rekao da nije isključeno da Rusija otpočne invaziju tokom naredne nedjelje, možda čak i u narednim danima. Bajden je rekao da je uvjeren da je Putin već prelomio, ali je istakao da prostor za diplomatsko rješenje još postoji.
Putinu je uputio jasnu poruku da će SAD braniti svaki pedalj teritorije NATO, te da, iako neće slati trupe u Ukrajinu, nastaviti da podržavaju ukrajinski narod.
autor: http://telegraf.rs / faktormagazin.ba , foto: informer.rs
