Zbog protivljenja dva člana Predsjedništva BiH, bošnjačkog Šefika Džaferovića i hrvatskog Željka Komšića, koji je u to tijelo izabran glasovima Bošnjaka, na današnjem samitu Brdo-Brioni nije usvojena deklaracija, već samo zaključci, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je da, kako je rekao, „nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda“.
“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih politickih lidera procesu izbornih reformi u punom saglasju sa EU standardima“, trebalo je na prijedlog zagreba da piše u zajedničkoj deklaraciji koja nije usvojena na samitu Slovenija, Hrvatske i lideri šest zemalja Zapadnog Balkana.
Milanović je na zajedničkoj pres konferenciji sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom nakon sastanka rekao da „nekima naprosto smeta samo spominjanje“ pojma konstitutivnosti tri naroda.
„Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali i taj prijedlog je odbijen“, rekao je Milanović.
Milanović se „sa sličnim problemom suočio“ i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO kada je morao da se „bori i prijeti blokadom zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao „samo spomen Dejtonskog sporazuma“.
„To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava”, rekao je Milanović.
Danas usvojenim Zaključcima članice Procesa Brdo-Brioni su, izmedu ostalog, poručili Evropskoj uniji da je njeno proširenje bitno i da je ključno da se ono ubrza. Evropski savez pozvan je da pomogne Zapadnom Balkanu u borbi sa energetskom i ekonomskom krizom, kao i da se ukine vizni režim.
EU je pozvana i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.
Milanović je rekao da u dijelu Evropske unije, posebno na zapadu, „postoji duboka rezerva“ prema evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana te da je ona „toliko duboka“ da se, kako je kazao, „može rezati“.
Prema Milanovićevim riječima, jasni pokazatelj toga je bila odluka EU iz juna ove godine kada je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.
„Ja to smatram moralnim užasom“, rekao je Milanović i ponovio da bi on „da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika“ u Evropskom savjetu uslovio status kandidata dvjema zemljama istočnog partnerstva s dodijeljivanjem statusa i BiH.
Hrvatski predsjednik je rekao da to ponavlja „ne zato da čini štetu Ukrajini, jer joj to neće pomoći“ kao ni BiH.
„To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav“, rekao je Milanović i dodao:
„Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju spoljnu i regionalnu politiku nije na pravom putu“.
(Agencije)
