GLAS: Koliko je zapravo stiglo zahtjeva za mjere energetske efikasnosti u privatnom stambenom sektoru te za mala, srednja i mikropreduzeća i preduzetnike? Da li je sav novac već podijeljen?
TODOROVIĆ: U okviru javnog poziva namijenjenog za fizička lica, za kofinansiranje mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije na individualnim stambenim objektima i stanovima u zajednicama etažnih vlasnika biće odobreno nešto preko 1.500 projekata, a pristiglo je preko 2.500 prijava.
Fond je sav posao završio i objavio odluke.
U toku je potpisivanje ugovora sa korisnicima sredstava, ali još nije objavljena odluka o odobravanju za jedan dio iz posljednje grupe pristiglih prijava zato što je jedan dio subjekata, kojima su u ranijim odlukama odobrena sredstva, odustao od novca iz različitih razloga – pa se onda mora pomjeriti granica onih kojima će novac na kraju biti odobren.
Kroz javni poziv namijenjen za fizička lica biće investirano 5,8 miliona KM koje je obezbijedila EU u BiH, što se tiče preduzeća tu je odobreno 56 od 117 pristiglih prijava.
Za ove projekte EU će podijeliti 2,3 miliona KM.
Odluka o zatvaranju konkursa je donesena nakon što je stigao dovoljan broj prijava, čak i više prijava nego što je raspoloživih sredstava, s obzirom da je konkurs bio koncipiran na principu “do isteka sredstava”.
Projekti će biti finansirani po redoslijedu kako su pristizale prijave.
Moguć nastavak projekta energetske efikasnosti za domaćnistva
GLAS: Koliko je javnih ustanova i institucija obnovljeno posredstvom Fonda, a sprovođenjem mjere energetske efikasnosti?
TODOROVIĆ: U saradnji sa međunarodnim organizacijama u javni sektor je uloženo više od 30 miliona KM u projekte povećanja energetske efikasnosti.
U pitanju je više od 100 javnih objekata u RS, između ostalog, škole, vrtići, zdravstvene ustanove.
Obezbijeđene su velike uštede u energentu, što je rukovodiocima ovih ustanova omogućilo da ta sredstva preusmjere u neke druge namjene.
GLAS: Koji su planovi za naredni period i koje projekte biste izdvojili?
TODOROVIĆ: S obzirom na sve one obaveze Srpske i BiH na putu ka Evropskoj uniji koji će mnogo koštati, mi iz svojih sredstava, zajedno sa kreditnim, nećemo biti u mogućnosti da sve to sprovedemo.
Zato je rješenje u izgradnji sopstvenih kapaciteta koji mogu da pripreme kvalitetne projekte, apliciraju ih prema međunarodnim donatorima, obezbijede ta sredstva i implementiraju ih u projekte koji će značiti ispunjavanje svih tih obaveza.
Važan je i dio koji Fond u kontinuitetu radi, a tiče se uspostavljanja i izgradnje sistema upravljanja otpadom u RS.
To je takođe tema koja zahtijeva ozbiljnu pažnju i ozbiljna sredstva da bi se upravljanje otpadom dovelo na nivo koji zahtijevaju međunarodne direktive.
Osim toga, u narednom periodu ćemo ući i u akreditaciju kao tijelo za implementaciju sredstava “Zelenog klimatskog fonda”.
Radi se o globalnom fondu vrlo značajnog kapaciteta kroz koji bi eventualno mogla da se obezbijede znatna dodatna sredstva za RS u oblasti povećanja energetske efikasnosti i adaptaciju ublažavanja klimatskih promjena.
Trgovska gora
GLAS: Koji je Vaš stav o pitanju namjera Hrvatske da odlaže nuklearni otpad na Trgovskoj gori?
TODOROVIĆ: S obzirom na to da Fond nema neku posebnu ulogu u tom procesu, moje lično mišljenje je da su to vrlo opasne namjere koje evidentno ugrožavaju ostanak stanovništva na tom području.
Zabrinjavaju najave ljudi koji tamo žive da će se iseliti iz tog područja jer strahuju za svoje zdravlje.
Takođe, zabrinjavajuće je da međunarodna tijela, prije svega EU, ne reaguju u dovoljnoj mjeri na argumentaciju koju je BiH, kao strana u ovom otvorenom pitanju, izložila.
Mislim da, ukoliko ne bude adekvatne reakcije, BiH treba da razmišlja o nekim recipročnim mjerama prema Hrvatskoj.
Ako je moguće takvo jednostrano ponašanje od strane Hrvatske, ne vidim razlog zašto se i BiH ne bi ponašala isto, a sa Hrvatskom se graničimo na jednom širokom području.
autor: http://glassrpske.com
