Bivši diplomata Zoran Milivojević naveo je da se zalaže da se „kosovsko pitanje“ riješi ali ne na štetu državnih i nacionalnih interesa Srbije.
– Važno nam je što se o tome i ovdje razgovara, jer je to srpsko nacionalno pitanje i važno je za Republiku Srpsku i srpski narod u celini. Dva su pitanja koja se u ovom trenutku postavljaju, a to je država Srbija i srpsko pitanje – poručio je Milivojević i dodao da su oba pitanja od krucijalnog značaja za sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U tom smislu se, podvukao je Milivojević, Srbija se nalazi pred delikatnim rješenjima i odlukama.
– Trenutno su ključne tri stvari. To su principi i pozicija Srbije u odbrani državnog i nacionalnog interesa, ne samo vezano za sastanak u Ohridu u subotu, već generalno vezano za kosovsko pitanje. Drugo je jedinstvo srpskog naroda i nesumnjiv stav da je ovo pitanje od značaja za celinu srpskog naroda, ne samo države Srbije, nego i ovde. Položaj naroda i na ovim prostorima ne može biti kvalitetan i dugoročno stabilan ako je Srbija u problemu i ako je neizvjesnost otvorena – rekao je Milivojević. Kada je riječ o trećoj stvari, bivši diplomata je naveo da je dijalog važan u zaoštrenim globalnim odnosima i situaciji iznad koje stoji sjenka Ukrajine, odnosno u interesu zapadnih centara moći da neka pitanja budu brzo riješena i na način koji ne odgovara srpskim interesima.
– To je jedan od mehanizama odvraćanja, amortizovanja pritisaka sa kojim je i Srbija suočena u rješavanju ovog pitanja – kazao je Milivojević i poručio da ohridski sastanak neće biti nikakav dan „D“ i odlučujući, te dodao da će biti nastavljen dijalog, odnosno kontinuitet onoga što se odigralo u Briselu, prije dvije nedjelje.
Savić
Politikolog Vojislav Savić iz Centra za političku analizu podsjetio je da je ovo druga po redu konferencija „Balkan na raskršću“ koju organizuju u saradnji sa dnevnim listom „Glas Srpske“.
– Banjaluka je odlično tlo za dijalog i razgovore koji mogu biti od suštinskih značaja za politički život i budućnost ovog naroda. Dijalog je uvijek važan jer kroz njega kristališemo najbolje ideje – rekao je Savić i dodao da na konferenciji nije bilo nikoga od gostiju iz Sarajeva iako su pokušali da dođu do njih. Savić podvlači da, nažalost, po tom pitanju još uvijek postoji određena vrsta skepse što se, nada se, biti prevaziđeno već na idućoj konferenciji, koja će biti organizovana krajem maja.
Aleksandar Mitić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda naveo je da u ovom trenutku Zapad pokušava da iskoristi geopolitički trenutak da legalizuje zločin koji je napravljen nad Srbijom i srpskim narodom.
– Žele, između ostalog, da izbace iz ruku argument drugim državama. Jasna je geopolitička motivacija i ciljevi Zapada. Sa srpske strane je neprihvatljivo uslovljavanje Srbije – istakao je Mitić i dodao da je poenta francusko-njemačkog prijedloga da se Srbija primora da odustane od Kosova.
Mitić je podvukao da je stvaranje atmosfere vještačkog pritiska nešto što Beograd mora da odbaci.
– Ako se prihvati princip uzmi ili ostavi posljedice će uslediti kasnije i po neke druge stvari koje bi se tražile od Beograda i po pitanju Republike Srpske. Možda i eventualno pritisak na Srpsku da jednog dana odustane i od nekih svojih nadležnosti, da postane prazna ljuštura čemu mnogi na Zapadu teže – poručio je Mitić.
Na konferenciji je bilo riječi i o evrointegracijama BiH i(li) „Otvorenom Balkanu“ u svjetlu novih političkih odnosa, a jedan od učesnika je bio Miloš Šoloja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
– Ostajem pri stavu da BiH nije najveća kriza na jugoistoku Evrope. Najveća kriza je u Makedoniji, prije svega mislim na problem imena. Pored toga, tu je i pitanje Srbije i Kosova u svjetlu geopolitičkih kretanja, pa tek nakon toga dolazi BiH. Međutim, sve to je dio jednog geoplotičkog pitanja koji se odnose na jugoistok Evrope, a u središtu tog problema je Srbija – rekao je Šolaja i dodao da je EU pitanje za postjugoslovensko nasleđe, shvatila kao svoju šansu.
Šolaja je dodao se, kako po pitanju Kosova, tako i u slučaju RS, odnosno Makedonije, ništa ne završava dok Vašington ne podvuče crtu.
– Danas imamo BiH kao pravno pitanje. Prvo naše pitanje je kakav nam je politički sistem. U preambuli Ustava stoji službeni naziv BiH, ali u sarajevskim medijima to je država BiH iako nigdje nije navedeno tako – poručio je Šolaja i naglasio trebamo da procijenimo koliko nam evropski put treba i odgovara.
Na tu temu govorio je i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru Dražen Barbarić koji je naveo da evropski put nema alternativu za BiH.
– Kada je riječ o političkim elitama u BiH, postoji jedinstven stav o članstvu u EU jer je taj put relativno dalek. Kada bi zakoračili i najmanji korak u stvarnom pregovaračkom procesu tada bi se maske razotkrile ko je zaista za, a ko protiv EU – rekao je Barbarić.
On je na slikovit način opisao i da onda kada je Hrvatska postajala dio evropske pordice svi građani imali su mogućnost da se u Splitu na štandu upoznaju o EU.
– Prema meni to je sav sjaj i bijeda EU. Na štandovima su bili švedske ćufte, poljski kupus… To je spektakl. Ako nam je to EU onda bi ja radije da je nema. Takva vrsta spektakularizacije u političkom i geopolitičkom smjeru, a u ekonomskom baš i ne, je stvorila ogromnu optičku iluziju na Balkanu – rekao je Barbarić i dodao da problemi neće biti riješeni usisavanjem i uvlačanjem BiH u EU, te podvukao da Brisel nema čarobni štapić kojim će riješiti probleme. Naglasio je da bi uvlačenje BiH u EU možda dovelo do potencijalno većih problema, nego što ih imamo danas.
– Dobitna kombinacija u geopolitičkom smislu bi bila procesni pristup za BiH i formalno, punopravno članstvo za Republiku Srpsku. Ali to je neizgledno i na dugom štapu – poručio je Barbarić.
autor:glassrpske.com foto:glassrpske.com
