Denis Bećirović, bošnjački član i trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH, žestoko je udario na temelje BiH – Dejtonski sporazum i Ustav, nazivajući „etničkim aparthejdom“ pravo naroda da biraju svoje predstavnike, zagovarajući princip građanskog uređenja koji je, između ostalog, potpalio vatru početkom devedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji.
KLjUČNE INFORMACIJE
- Denis Bećirović u Strazburu kritikovao koncept konstitutivnosti naroda i pravo izbora „svojih“ predstavnika.
- Izborni model koji bi omogućio Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva nazvao „etničkim aparthejdom“.
- Izbjegao direktan odgovor na pitanje o legitimnom predstavljanju Hrvata.
- Ponovo aktuelizovan spor između bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko izmjena Izbornog zakona BiH.
- HDZ BiH insistira na modelu koji garantuje izbor legitimnog hrvatskog predstavnika.
- Izjave izazvale oštre reakcije i najave odgovora iz političkih krugova.
- SNSD ocijenio da Bećirovićev stav predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.
- Upozorenja da insistiranje na „građanskom modelu“ može dovesti do novih političkih tenzija.
Predsjedništvo BiH se, prema odredbama Ustava BiH, sastoji od tri člana i to jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije te jednog Srbina, koji se bira sa teritorije Republike Srpske.
U mandatu na isteku su, uz Bećirovića, Željka Cvijanović koja je izabrana na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH i Željko Komšić, lider DF-a za koja u Hrvatskom narodnom saboru, na čelu sa HDZ-om BiH, tvrde da nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda jer su za njega glasali Bošnjaci.
Spor oko legitimnog predstavljanja
Komšiću ovaj mandat nije prvi, već četvrti u Predsjedništvu u fotelju hrvatskog člana, a isto toliko vremena kadrovi HDZ-a nastoje da proguraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, pozivajući se i na presude domaćih i stranih sudova da bi obezbijedili da, kako navode, legitiman predstavnik Hrvata zasjedne na poziciju zagarantovanu Ustavom u toj instituciji.
Međutim, do toga, uprkos pojedinim čak i potpisanim sporazumima, još nije došlo, prije svega zbog suprotstavljenih stavova bošnjačkih i hrvatskih političkih partija, a šta zapravo o svemu misli dio Bošnjaka objelodanio je Bećirović, funkcioner SDP-a BiH.
Ni manje ni više nego u Strazburu, na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
Iako je dio govora posvetio napretku BiH na evropskom putu, Bećirovićevo izlaganje obilježilo je novo negiranje načela Dejtona i prava naroda u BiH. U ovom slučaju radi se o Hrvatima.
Izjave u Strazburu izazvale reakcije
Naime, kako su mediji prenijeli, na direktno pitanje da li podržava pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u Predsjedništvo, odnosno ako da, kakvo rješenje predviđa s ciljem pronalaska rješenje za taj problem, Bećirović je izbjegao konkretan odgovor, ali i otkrio pravo lice.
On je, prema istim izborima, ustvrdio da se u Predsjedništvo BiH biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana iskoristio apsurdnu sintagmu „iz reda hrvatskog naroda“, dodajući da je trenutni hrvatski član „na potpuno legalan način izabran od građana BiH“ te da kao takav „treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda“.
Prema istim navodima, izborni model koji bi garantovao Hrvatima biranje vlastitog predstavnika nazvao „novim etničkim linijama razdvajanja“ i „etničkim aparthejdom“.
Funkcioneri HDZ-a BiH s kojima smo uspjeli stupiti u kontakt nisu htjeli komentarisati poslednji Bećirovićev istup, ali su pojedinci ukazali da to neće proći bez odgovora jer je riječ o skandaloznom istupu.
Optužbe za kršenje Dejtona
Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Miroslav Vujičić podsjeća da je ideja o „građanskim principima“ dovela do sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, odnosno zbog preglasavanja Srba.
– Ništa se nije promijenilo u bošnjačkom političkom narativu od tada do danas. Oni bi da naprave zemlju u kojoj bi dominirao najbrojniji narod, u ovom slučaju Bošnjaci. Ta izjava Bećirovića predstavlja direktno kršenje i Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH – rekao je Vujičić za „Glas““.
Dodaje da ne zna da li će doći vrijeme u kojem će Bošnjaci da shvate da moraju politički dogovaraju te da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da postoje dva entiteta.
– Ako žele da BiH opstane, moraće da uvaže legitimne stavove predstavnike tri naroda i dva entiteta. Sve ostalo vodi u destabilizaciju, a to što je on uradio u Savjetu Evrope je nastavak njegovih politika koje su započele još devedesetih godina, a ne mogu da shvate da je toj priči davno prošlo mjesto i vrijeme – zaključio je Vujičić.
Uloga naroda
Ustavom BiH je precizirano da će Predsjedništvo nastojati da usvoji sve odluke putem konsenzusa te da član koji ima drugačije mišljenje odluku može proglasiti štetnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.
– Takva odluka će biti upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda FBiH, ako je takvu izjavu dao bošnjački član ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko dokazi od hrvatskog člana. Ako proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka – definisano je Ustavom.
autor: http://glassrpske.com
