Prema riječima Perišića, Trampova naredba da se ispita svrsishodnost trošenja ogromnih svota novca širom svijeta, a koji je vrlo često korišćen i za destabilizaciju zemalja, proteste i rušenje vlasti, te propagiranje raznih vrijednosti takozvane duboke države, nesumnjivo će negativno uticati na civilni i nevladin sektor u BiH, ali sigurno i na pojedine medije, koji su proteklih godina bili na ovom spisku za pomoć. Taj spisak je najčešće pravljen od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ali u ovu priču bile su uključene i druge organizacije poput Nacionalne zadužbine za demokratiju, kao i razni fondovi iza kojih stoje moćne američke porodice.
SAD ponovo pred izbore “demokratizuju medije” – 10 miliona dolara za “BOLJE VIJESTI”
– Verujem da će Trampova ekipa u ovom periodu proceniti šta i kako dalje. Smatram da se radi o pokušaju novog američkog predsednika da prekine finansiranje globalističkih i liberalnih organizacija, ali i njihovih ideologija, a koje su deo onog za šta se zalaže takozvana američka duboka država. Tramp indirektno pokazuje nameru da se s njom obračuna. To, naravno, podrazumeva i mnogobrojne nevladine organizacije, koje se navodno bave demokratijom, promicanjem određenih društvenih vrednosti, pravima određenih grupa, ali, recimo, i borbom protiv kriminala i korupcije. Ta pomoć se širom sveta do sada u najvećoj meri plasirala preko USAID-a – navodi Perišić.
Dodaje i da nije tajna da je američka duboka država koristila ovaj novac, ali i USAID i druge organizacije, da se u određenim zemljama, a uz asistenciju CIA, izvrši politička promjena i preoblikuje javno mnjenje da bi bili ostvareni određeni geopolitički i finansijski ciljevi.
– Tramp verovatno hoće sve to da preispita, jer ne želi da SAD i dalje budu nekakav svetski policajac. Ne verujem da će u potpunosti odustati od davanja ove pomoći, ali će sigurno smanjiti spisak, te ograničiti ulogu USAID-a i drugih organizacija koje su još pod kontrolom duboke države, sa kojom se on uhvatio u koštac – kaže Perišić.
Dodaje i da ga nimalo ne čudi informacija da je od svih država u regionu, u BiH ušlo najviše američkog novca, dva puta više nego, recimo, u Srbiju, ali ni podatak da je Kosovu u proteklih pet godina dato čak 538,4 miliona dolara. Kada se podvuče crta, stara američka administracija je od 2020. do kraja 2024. u BiH i na Kosovo uputila pomoć vrijednu nevjerovatnih 940 miliona dolara.
– Oni su ovoliki novac dali BiH i Kosovu, jer su to dva velika američka projekta. Bajden i ekipa koja je bila okupljena oko njega, a radi se o kadrovima iz devedesetih, bili su kreatori. To su dvije zaostavštine jedne nakaradne američke spoljne politike demokrata na Balkanu. Dajući ogromne količine novca oni su, u stvari, želeli održati te neuspešne projekte. Videćemo šta će Tramp uraditi kada njegova ekipa izvrši sve procene i analize – zaključio je Perišić.
Politički analitičar i novinar Danijel Simić smatra da će ova Trampova odluka sigurno izazvati velike potrese na medijskoj sceni BiH, jer razne američke organizacije svojim novcem kontrolišu negdje oko 90 odsto onlajn tržišta, za koje se svake godine izdvaja nekoliko miliona maraka. Dodaje da će uticati i na sam nevladin sektor, koji posljednjih godina, ali i decenija živi isključivo od pomenute američke pomoći.
– Bez te vrste pomoći oni ne bi postojali. To je sigurno. A da bi opravdali taj novac, oni su do sada propagirali ono što je u datom trenutku bilo u geopolitičkom interesu SAD. Da je to kojim slučajem, primjera radi, neka druga država ili organizacija poput USADI-a radila u Americi, bilo bi ravno državnom udaru, te bi neko sigurno završio u zatvoru, ukoliko se ne bi prijavio da je strani agent. Međutim, od nas je to moguće. Zašto Tramp sada naprasno prekida sve ovo? Vjerujem da neće drastično promijeniti dosadašnju praksu finansiranja raznih američkih programa širom svijeta. Smatram da Tramp na ovaj način želi poslati i poruku da želi novu Ameriku, ali da će imati radikalno drugačiji pristup spoljnoj politici – kaže Simić za „Glas Srpske“.
On misli da Tramp privremenom suspenzijom svih programa američke inostrane pomoći sigurno želi da prekine i dosadašnju praksu da su razne organizacije bile, u stvari, prave praonice novca, odnosno da su velike svote novca fiktivno uplaćivane nekoj zemlji, a završavale na privatnim računima u SAD.
Prema podacima iz centralne baze podataka američke pomoći, SAD su tokom posljednjih pet godina BiH na ime raznih programa dodijelile 402 miliona dolara pomoći, dva puta više nego Srbiji. Tokom prošle godine taj iznos je bio 39, a 2023. godine 93,7 miliona dolara. Oko 80 odsto ovog novca išlo je preko raznih projekata USAID-a. Inače, rekordna godina bila je 2001, kada je od strane administracije Džordža Buša BiH dodijeljen čak 141 milion navodne pomoći. Kada je riječ o budžetskoj podršci SAD zapadnom Balkanu, izglasanoj tokom prošlog mandata Kongresa, odobren je iznos od 105,6 miliona dolara, a sredstva su predviđena za unapređenje vladavine prava, borbu protiv korupcije, saradnju sa nevladinim organizacijama i podršku snažnog nezavisnog medijskog sektora.
Interesantno, ogromne svote novca u proteklih pet godina dobilo je i Kosovo – ukupno 538,4 miliona dolara, od čega skoro polovinu samo tokom 2024. godine (253 miliona). Evropski rekorder očekivano je, s obzirom na sve geopolitičke okolnosti – Ukrajina. Ova država je u posljednje tri godine na ime američke pomoći i raznih programa dobila nevjerovatnu svotu novca od 41,8 milijardi dolara, a što je samo opet pokazalo da su svi dosadašnji programi SAD prije svega imali svoju političku i geopolitičku komponentu, odnosno agendu. To se, uostalom, može vidjeti i iz podataka za Gruziju, koja je uzdrmana raznim protestima, a u koju je za dvije godine ušlo 265 miliona dolara. Rekordna je bila 2009. sa 622 miliona. Bila je to godina nakon otcjepljenja Južne Osetije. Inače, globalno gledajući, SAD su za razne programe inostrane pomoći svoju kasu samo tokom 2023. i 2024. godine olakšale za 78 milijardi dolara.
Nakon što je potpisao izvršnu naredbu kojom se privremeno suspenduju svi programi američke inostrane pomoći na 90 dana, Tramp je pojasnio da je to, između ostalog, uradio jer ona nije u skladu sa ciljevima njegove politike. Oglasio se i državni sekretar Marko Rubio ističući da svaki dolar koji SAD potroši, svaki program koji finansira i svaka politika koju vodi moraju biti opravdani odgovorom na pitanje – da li to čini Ameriku bezbjednijom, jačom i prosperitetnijom. Naredba koju je potpisao Tramp prepušta Rubiju da donese takve odluke, u konsultaciji sa Kancelarijom za upravljanje i budžet.
Strategija
Administracija Džozefa Bajdena usvojila je tokom prošle godine i takozvani zakon HR 1157, „Fond protiv zloćudnog uticaja Narodne Republike Kine“. Obezbijeđeno je 1,6 milijardi dolara za jačanje američkih propagandnih i informacionih operacija putem Stejt departmenta i USAID-a. Kako je pojašnjeno ovom prilikom, svrha je suprotstavljanje kineskom uticaju, a posebno kroz subvencionisanje stranih medija i organizacija civilnog društva koje će zastupati američku poziciju. Na terenu takve aktivnosti mogu uključivati kampanje diskreditacije kineskih ulaganja ili podizanje tenzija između lokalnih radnika i kineskih kompanija, kako je prikazano u „viziji“ američkih specijalnih snaga iz 2021. godine.
