Nakon najava da će Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH pa i Ustava Federacije BiH, ujedinile su se sve bošnjačke partije koje ističu da se radi o crvenoj liniji te da će se na sve načine boriti da do toga ne dođe.
Ono što je zanimljivo jeste da su upravo te partije prije samo malo više od mjesec dana tražile od visokog predstavnika BiH da nametne izmjene Izbornog zakona, vjerovatno smatrajući da će, kao i obično, ta odluka biti u njihovu korist.
Ono o čemu se spekuliše jeste da će visoki predstavnik BiH nametnuti rješenja koja podrazumijevaju da jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri odsto ukupne populacije tog kantona u cijeloj Federaciji BiH može birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH.
Bošnjačke političke partije već su izašle sa računicom da će iz pet kantona doći čak dvije trećine delegata te da praktično dvije stranke koje su dominantne u tim kantonima mogu biti „vlasnici Federacije BiH“.
Bošnjacima koji smatraju da se takvim izmjenama podilazi HDZ-u i Hrvatima u BiH, sporne su i najave o izmjenama načina na koji se biraju predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.
Spekuliše se da bi Šmit mogao da nametne odluku na način da je umjesto šest za imenovanje kandidata potrebno najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH.
Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na pet itd. da bi na kraju grupa od dva delegata mogla predložiti kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije BiH.
Ocjene pojedinih bošnjačkih političara o mogućim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH idu čak dotle da kažu da se radi o „Vašingtonu 2“, aludirajući na Vašingtonski sporazum po osnovu kojeg je nastala Federacija BiH.
U suštini, najspornije je to što se najavljenim izmjenama izlazi u susret Hrvatima i HDZ-u, a ne ide se u pravcu građanske države, gdje svaki glas svakog čovjeka vrijedi isto.
Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao je, ako ova odluka prođe, da će ovaj saziv OHR-a ući u istoriju kao onaj koji je „okončao agresiju i etnički podijelio BiH“. On je rekao da će se SDP protiv najavljene odluke Šmita boriti svim raspoloživim sredstvima te, ako treba, da će svi izaći na ulice, jer je to „crvena linija koja se ne smije preći“.
„Borit ćemo se sa svojim prijateljima u Parlamentu EU, a i na ulici ako bude trebalo“, rekao je Nikšić, dok je Denis Bećirović kandidat SDP-a i opozicionih stranaka za člana Predsjedništva BiH, rekao je da će, ukoliko nametne rješenja koja se spominju, Šmit nastaviti proces „teritorijalnog i etničkog cementiranja“.
Bećirović ističe da posebno zabrinjava trgovanje procentima zastupljenosti naroda, kao da se ne radi o živim ljudima, te da donošenje odluke mora biti zaustavljeno pozivajući i ostale partije da se zajedno tome suprotstave.
I prvi ljudi SDA reagovali su na način da je, kako kaže Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH iz ove stranke, najava Šmita nedopustiva, jer uvodi dodatnu diskriminaciju i blokade.
Samo dva mjeseca prije, Džaferovićev stranački šef Bakir Izetbegović, nakon propalih pregovora u Neumu o izmjenama Izbornog zakona, rekao je: „Danas smo iscrpili zadnje mogućnosti, očekujemo od visokog predstavnika da povuče korake. Ja ne očekujem od Šmita da nametne budžet, već da nametne neophodne odluke koje će omogućiti provođenje izbora“.
Sa druge strane, iz Hrvatskog narodnog sabora saopštili su da javna haranga koja ima jasne obrise orkestriranog propagandnog djelovanja ima samo jedan cilj, očuvati mogućnost da se nastavi s projektom realizacije pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu.
Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodna administracija angažovana u BiH u namjeri da stabilizuje odnose i spriječi eskalaciju.
„Očekujemo da sva rješenja budu pravedna, u skladu sa duhom i slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma s Ustavom definisanom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlasti“, istakli su u HNS-u.
Najavu Šmita da bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da je Republika Srpska protiv bilo kakvih nametnutih rješenja iz OHR-a, što radi „lažni visoki predstavnik“, istovremeno se pitajući ko laže s obzirom na to da je nedavno njemački Bundestag usvojio rezoluciju da BiH ne može da nastavi da se razvija kao država tri konstitutivna naroda.
autor:nezavisne/faktormagzin, foto:klix.ba
